SEADRIA

Infralitoralne alge

Gusta naselja alga na stjenovitom dnu obasjanom suncem, od površine do tridesetak metara, najraširenije stanište hrvatskog podmorja.

Ova zajednica raste na čvrstom dnu uz cijelu istočnu obalu Jadrana, koja je većinom od vapnenca. Koliko duboko seže, ovisi o svjetlu: obično do tridesetak metara, u vrlo bistrom moru južnog Jadrana i dublje od 40 metara, a u mutnijem moru mnogo pliće. Prevladavaju alge kojima treba puno svjetla: smeđe alge iz skupine cistozira i rod Sargassum, Padina pavonica, Dictyota dichotoma, crvene alge roda Corallina, te zelene alge Acetabularia acetabulum, Codium bursa i Halimeda tuna.

Biomasa ovdje može doseći i više kilograma po četvornom metru, ali se mijenja s godišnjim dobom. U rano proljeće alga je najviše, a ljeti ih može biti znatno manje. Takve prirodne promjene neupućeni ponekad zamijene s onečišćenjem.

Životinjski svijet je bogat: na nekim je mjestima zabilježeno više stotina vrsta. Tu su spužve Chondrilla nucula, promjenjiva sumporača i narančasta obraštajna spužva (Crambe crambe), smeđa vlasulja (Anemonia viridis), zeleni zvjezdan (Bonellia viridis), Petrovo uho, kunjka, dagnja i prstac, hobotnica, vatreni crv (Hermodice carunculata), mala rakovica i žbirac, hridinski i crni ježinac, busenasti koralj (Cladocora caespitosa) i morski konjici. Mnoge od tih vrsta, osobito ribe, rakovi, glavonošci i školjkaši, gospodarski su važne.

Prema dubini svjetla i valova je sve manje, pa na donjem rubu prevladavaju alge sjene, poput Flabellia petiolata i vrsta roda Peyssonnelia. To je već prijelaz prema koraligenu. Gdje ježinci popasu uspravne alge, ostaje degradirano dno prekriveno samo korastim algama.

Zajednica je vrlo osjetljiva na višak hranjivih tvari i sporo se oporavlja. Ugrožavaju je otpadne vode, gradnja i nasipavanje, uzgajališta, ilegalno vađenje prstaca razbijanjem stijena i invazivne alge koje joj otimaju prostor i svjetlo. Pripada stanišnom tipu Natura 2000 1170 (grebeni).

Vrste