Naselja morskih cvjetnica
Podvodne livade pravih cvjetnica, jedno od najproduktivnijih staništa Jadrana i rasadnik mora.
Morske cvjetnice nisu alge, nego prave biljke s korijenjem, listovima, cvjetovima i plodovima. U Jadranu rastu četiri vrste: posidonija (Posidonia oceanica), koja živi samo u Sredozemlju, čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa), morska svilina (Zostera marina) i patuljasta svilina (Zostera noltei). Čvorasta morska resa i obje vrste svilina rastu u zaštićenim uvalama, lagunama i estuarijima, a sviline podnose i velike promjene slanosti.
Posidonija tvori guste, prostrane livade na krupnom pijesku i mulju, ponegdje i na kamenu, od same površine do četrdesetak metara dubine. Iz puzavih podanaka rastu izdanci s četiri do osam listova širokih oko centimetar i dugih najčešće 30 do 80 centimetara, a ponekad i više od metra. Podanci hvataju sediment i rastu uvis, pa nastaju terase debele i nekoliko metara (matte), čiji najdonji slojevi mogu biti stari tisućama godina. Te naslage štite pješčane plaže od erozije.
Posidonija se najčešće razmnožava podancima, a cvjeta rijetko i ne svake godine. Njezini plodovi nalikuju maslinama i plutaju, pa ih struje raznose. Svake jeseni odbacuje stare listove, koji se nakupljaju na plažama i trebaju ostati ondje jer štite obalu.
U livadi ima hrane i zaklona za biljojede, grabežljivce i filtratore. Na dnu između izdanaka žive plemenita periska, hridinski ježinac, crvena zvjezdača, obični trp i crvena bradavičarka (Halocynthia papillosa), a na listovima mahovnjak Electra posidoniae, sitni puževi i zvjezdača Asterina pancerii. Između listova pasu salpe i love usnjače. Livade su mnogo razvijenije u srednjem i južnom Jadranu nego u sjevernom.
Posidonija raste sporo, pa oštećena livada treba desetljeća da se oporavi. Najviše joj štete sidrenje, zamućenje i onečišćenje mora (ispusti, nasipavanje, uzgajališta, marine), invazivne alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa cylindracea te koće na donjem rubu livada. Posidonija je strogo zaštićena vrsta, a njezina naselja prioritetni su stanišni tip Natura 2000 1120.
Vrste
- Batoglavac
- Brbavica
- Cipal zlatar
- Crnej
- Crnokrugi zekan
- Crvena bradavičarka
- Crvena zvjezdača
- Crvenopapilasti golać
- Drhtulja šarulja
- Dugonosi morski konjic
- Dugonoska
- Fontandrauov golać
- Fratar
- Gavun (gavun šiljan, mliječ bijeli)
- Gira oblica
- Glavoč bjelaš
- Glavoč blatar
- Glavoč krvoust
- Grozdasta kaulerpa
- Hinac crnorepi
- Hinac sivi
- Hridinski ježinac
- Jakobova kapica
- Kanjac
- Kantar
- Karetna želva
- Kavala
- Kljunasta sablasna rakovica
- Knez
- Kornjačasti golać
- Kosirica
- Kratkonosi morski konjic
- Krupnooka kozica
- Kukuljičasti golać
- Kutasto šestilo
- Kvrgava zvjezdača
- Kvrgavi morski pauk
- Lastavica glavulja
- Lepezasta zelena alga
- Lepezasti mahovnjak
- Ljubičasti jež (kamenjak)
- Mala rakovica
- Martinka
- Modrak
- Morska jagoda
- Naborana rakovica
- Narančasta zvjezdača
- Nebeski golać
- Obični trp
- Okruglasti kodij
- Opnena voskovica
- Orada (komarča)
- Ovčica
- Papigača
- Pauk bijelac
- Periska
- Pic
- Pirka
- Pješčani golać
- Plavi rak
- Plemenita periska
- Podujka
- Posidonija
- Priljepnjak veliki
- Prozirna kozica
- Puž bačvaš
- Rakovica trnasta (grancigula)
- Rogati plošnjak
- Salpa
- Sredozemna kacigica
- Sredozemni stožac (kunja)
- Stožasti plaštenjak
- Tankokljuno šilo
- Točkasti zekan
- Tračan
- Trlja kamenjarka
- Trp vrste Holothuria sanctori
- Tupokljuno šilo
- Vatreni crv
- Vitka zvjezdača
- Vladika arbanaška
- Vučić
- Zelena želva
- Zeleni golać
- Zezavac
- Zjapeća turpija
- Zrakasta bisernica
- Čekinjasti rak samac
- Čupavi zekan
- Čvorasta morska resa
- Špar
- Žutopjegavi ljubičasti golać
- Žutuga (žutulja, viža)