SEADRIA

List crnorub

Synapturichthys kleinii (Risso, 1827)

List crnorub je plosnata riba iz porodice listova koja živi na muljevitom i pjeskovitom dnu, najčešće pliće od 50 m. Prepoznaje se po crnkastom rubu leđne i podrepne peraje i po crnoj pjegi na prsnoj peraji, obrubljenoj bjelkasto do narančasto. U istočnom Jadranu ima ga posvuda bliže obali, osobito u kanalima, ali je rjeđi od drugih listova.

Opis

Izgled: Tijelo je ovalno i jako plosnato, a obje oči su na desnoj strani glave. Okati bok je smećkast, s tamnijim i žućkastim mrljama i pjegama te nepravilnim svijetlim crtama. Rub leđne i podrepne peraje je crnkast, a na prsnoj peraji je crna pjega s bjelkastim do narančastim obrubom. Leđna peraja počinje na glavi ispred očiju i proteže se cijelom duljinom tijela.

Kod ronjenja: Ronilac ga najčešće vidi kako leži na pijesku ili mulju, djelomično prekriven sitnim sedimentom. Kad se ne vidi cijelo tijelo, odaju ga oči i crna pjega na prsnoj peraji.

Razlikovanje

Razlikovanje od sličnih vrsta: Obični list (Solea solea) također ima tamnu mrlju na vrhu prsne peraje, ali naraste znatno veći (do 70 cm). List pečatar (Microchirus ocellatus) na stražnjoj polovini tijela ima četiri okrugle tamne pjege sa žućkastim rubom. Crnkasti rub leđne i podrepne peraje i obrubljena crna pjega na prsnoj peraji zajedno upućuju na lista crnoruba.

Stanište

- Dubina: od 2 do 200 m, uglavnom do oko 50 m

- Podloga: mulj i pijesak, često u mutnijoj vodi

- Položaj: na dnu; najbrojniji oko riječnih ušća, gdje je priljev slatke vode veći

Biologija

Prehrana: Mesojed: hrani se raznim životinjama s dna, poput rakova, mnogočetinaša, školjkaša i puževa.

Razmnožavanje: Mrijesti se zimi i u proljeće.

Ponašanje: Živi u raspršenim naseljima, koja se nešto zgusnu samo u vrijeme mrijesta.

Ekološka uloga

Kao grabežljivac mekog dna list crnorub hrani se rakovima, crvima i mekušcima koji žive u pijesku i mulju, a sam je plijen većim ribama. Najbrojniji je u priobalnim područjima uz ušća rijeka, pa je dio zajednica koje ovise o kakvoći tih osjetljivih staništa.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nedovoljno podataka (DD); u Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske najmanje zabrinjavajuća vrsta (LC)

- Hrvatska: nije zaštićena

Strada u ciljanom i slučajnom ulovu, ponajviše koćom, obalnim potegačama i mrežama stajaćicama. Šteti mu i propadanje staništa zbog ribolova i onečišćenja priobalnog mora, osobito oko ušća rijeka.

Preporuke: Vraćati u more nedorasle primjerke; Čuvati od onečišćenja estuarije i plitka muljevita dna

Zanimljivosti

- Najveći poznati primjerak iz istočnog Jadrana bila je ženka duga 41 cm, ulovljena kod otoka Vira 1976.

- Oči su joj na desnoj strani tijela, a prednji nosni otvor na slijepom boku okružen je brojnim osjetnim kožnim dlačicama.

- Najšire je rasprostranjen u sjevernom Jadranu, gdje su mu i najgušća naselja.

Rasprostranjenost

Cijelo Sredozemno more (osim Crnog mora) i istočni Atlantik od južne Španjolske i Portugala do juga Afrike. U istočnom Jadranu živi uz cijelu obalu, osobito u kanalima, a najbrojniji je u sjevernom Jadranu.

Ostale vrste: Koštunjače