Cipli (Mugilidae)

Opis

Izgled: Tijelo je vretenasto, snažno i blago bočno stisnuto, a glava široka, s malim završnim ustima. Ljuske su velike, a bočne pruge nema. Leđne su peraje dvije, kratke, trokutaste i međusobno široko razmaknute, a prva je bodljasta. Prsne su peraje smještene visoko na tijelu, repni je držak visok, a repna peraja široka i račvasta ili konkavna, sa zašiljenim vrhovima. Leđa su sivoplava do pepeljastosiva, bokovi svjetliji i srebrnasti, a trbuh bjelkast. Duž nizova ljusaka teku tamnije vodoravne pruge.

Vrste u Jadranu: Crvena knjiga navodi pet vrsta - cipal glavaš (Mugil cephalus), cipal zlatac (Chelon auratus), cipal balavac (Chelon ramada), cipal putnik (Chelon labrosus) i cipal dugaš (Chelon saliens).

Veličina: ovisno o vrsti od oko 40 do 62 cm; najveći je cipal glavaš, do 75 cm.

Napomena: Opis se temelji na Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske (2008.). Vrste se međusobno razlikuju po sitnim obilježjima koja se na fotografiji često ne vide.

Razlikovanje

Pouzdanost određivanja: porodica je prepoznatljiva po fotografiji, a vrsta zahtijeva stručnu provjeru, osobito kod jata i mladih primjeraka.

Kako prepoznati porodicu: vretenasto srebrnasto tijelo, krupne ljuske, uzdužne tamne pruge, male završne usne i dvije široko razmaknute leđne peraje, bez bočne pruge.

Kako razlikovati vrste (prema Crvenoj knjizi):

- Cipal zlatac: iza očiju žuta pjega, a na škržnom poklopcu zlatasta mrlja; usnice su tanke.

- Cipal balavac: zlatna mrlja na poklopcu i obično tamna okomita mrlja na osnovici prsnih peraja; usnice su tanke.

- Cipal dugaš: vitkiji i izduženiji od ostalih, 5-6 pruga na bokovima, obično zlatkasta mrlja na poklopcu.

- Cipal putnik: zdepastiji, s debelom gornjom usnom s mesnatim bradavicama; bez zlatne mrlje.

- Cipal glavaš: najveća vrsta, velika glava, a oči su sprijeda i straga prekrivene prozirnim masnim kapcima; 6-7 tamnijih pruga.

Napomena: Ova se obilježja često ne vide na fotografiji pa se jata i mladi primjerci vode na razini porodice.

Stanište

- Dubina: od površine do oko 35 m (cipal dugaš); većinom pri površini

- Podloga: kamenito dno obraslo algama, pijesak i mulj

- Staništa: priobalno more, brakične vode, lagune i estuariji

- Slanost: podnose velike promjene slanosti (cipal dugaš 15-40 ‰)

- Mjesto nalaza (fotografije): Rijeka, ispred DC Marco Polo

Biologija

Prehrana: Svejedi. Hrane se epifitskim algama sa stijena, organskim detritusom te sitnim bentoskim i planktonskim organizmima.

Razmnožavanje: Mrijeste se u moru, a ikra i ličinke su pelagijske. Vrijeme mriješćenja ovisi o vrsti: cipal zlatac od srpnja do studenoga, cipal balavac u jesen i zimu, cipal dugaš u proljeće. Cipal glavaš seli iz rijeka i estuarija na mrjestilišta u moru. Mrjestilišta većine vrsta u Jadranu nisu poznata. Rastu sporo.

Ponašanje: Zadržavaju se u plovama, to jest jatima. Mladi primjerci ulaze u lagune i ušća, a odrasli se zadržavaju uz obalu i u brakičnim vodama. Cipal glavaš zimi masovno stradava u plitkim lagunama kad se temperatura vode spusti ispod 0 °C.

Predatori: nema provjerenih podataka za ovu kartu.

Ekološka uloga

Pasući alge s kamenja i sakupljajući detritus s dna, cipli prerađuju organsku tvar u plićaku i sami su hrana većim grabežljivcima. Gospodarski su važni u priobalnom ribolovu (ciplara, vrše, mreže stajaćice).

Ugroženost i zaštita

- IUCN u Hrvatskoj (Crvena knjiga, 2008.): cipal glavaš VU (osjetljiva), cipal putnik NT (gotovo ugrožena), cipal dugaš NT, cipal zlatac LC, cipal balavac LC

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

- Zaštita: prema Crvenoj knjizi (2008.) štite se Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama (NN 101/02); tada propisana najmanja veličina bila je 20 cm za cipla glavaša, a 16 cm za ostale vrste

Napomena: Prijete im intenzivan priobalni ribolov (ciplara, vrše, mreže stajaćice), nedopušten ribolov eksplozivom, urbanizacija i industrijalizacija obale te onečišćenje priobalnog mora, rijeka i estuarija. Propisi se mogu mijenjati - provjerite važeće odredbe.

Preporuke: Poštovati najmanju lovnu veličinu; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Crvena knjiga morskih riba Hrvatske navodi pet vrsta cipala u Jadranu: glavaš, zlatac, balavac, putnik i dugaš.

- Pučkih naziva ima mnogo: Vinja (1986.) za istočnojadransku obalu bilježi 32 naziva za cipla glavaša, 30 za dugaša, 29 za putnika, 22 za zlatca i 10 za balavca. Isti se naziv ponekad koristi za različite vrste (npr. "putnik" za putnika i dugaša, "bataš" za glavaša i balavca), pa je lako zabuniti vrste.

- Cipal glavaš najveća je jadranska vrsta i naraste do 75 cm.

- Cipal glavaš zimi masovno stradava u plitkim lagunama kad temperatura vode padne ispod 0 °C, kao što se dogodilo u Vranskom jezeru kod Biograda.

- Engleski naziv cipla dugaša, "leaping mullet", odnosi se na to što skače iz vode.

Rasprostranjenost

Porodica je raširena u toplim morima svijeta. Vrste iz Jadrana žive u cijelom Sredozemnom moru, većina i u Crnom moru te uz istočnu obalu Atlantskog oceana. U Jadranu su prisutne duž cijele obale, a obične su ili gotovo obične.