Pričvršćeni puž
Serpulorbis arenarius (Linnaeus, 1767)

Serpulorbis arenarius je veliki pričvršćeni puž iz porodice Vermetidae. Ne nosi pokretnu kućicu: čvrsto je prirastao uz stijenu, a živi u uvijenoj vapnenačkoj cijevi koja izgleda kao cijev cjevaša. Iz njezina širokog ušća izviruje narančastocrveno tijelo s bijelim prugama i šiljastim ticalima, a cijev je često obrasla hidroidima i algama.
Opis
Izgled: Vapnenačka cijev nalik cijevi cjevaša, nepravilno uvijena i prirasla uz podlogu. Prema izvoru, cijev može doseći oko 200 mm, a prosječno je otprilike upola kraća; životinja je prosječno duga oko 44 mm. Ušće cijevi je široko, a rub debeo.
Tijelo: Na fotografiji (Dalibor Andres) tijelo je narančastocrveno s bijelim prugama, uz dva šiljasta ticala.
Obraštaj: Cijev je često obrasla hidroidima i algama, pa se životinja izdaleka može previdjeti.
Napomena: Cijev podsjeća na cijev mnogočetinaša cjevaša, ali je ovo puž, a ne crv. Prema izvoru, nekadašnji naziv vrste bio je Vermetus gigas.
Razlikovanje
Pouzdanost određivanja: određivanje je potvrdila SEADRIA ekipa.
Kako prepoznati: velika, nepravilno uvijena vapnenačka cijev prirasla uz stijenu, sa širokim ušćem iz kojeg viri meko tijelo.
Razlikovanje od sličnih vrsta: Od cjevaša (Serpulidae, mnogočetinaši) razlikuje se time što je riječ o pužu. Popis puževa Ljubačkih vrata (Petani, 2026.) navodi i vrstu Vermetus triquetrus, čija je cijev prema izvoru u presjeku široka tek oko 6 mm, pa je veličina cijevi koristan trag.
Stanište
- Dubina: prema izvoru do oko 60 m; u priručniku (Bakran-Petricioli, 2011.) snimljena na 10 m
- Podloga: tvrda stijena, prirasla uz nju
- Svjetlost: obično zasjenjena mjesta
- Strujanje: obično mirna voda
- Staništa: biocenoza infralitoralnih alga i grebeni (stanišni tip 1170)
Biologija
Prehrana: nema provjerenih podataka u izvorima korištenim za ovu karticu.
Razmnožavanje: nema provjerenih podataka u izvorima korištenim za ovu karticu.
Ponašanje: Sjedilačka, samotna vrsta koja je čvrsto prirasla uz tvrdu stijenu. Prema izvoru, uz prepreke poput alga mogu nastati privremene hranidbene cijevi koje ostavljaju tragove na ljušturi.
Predatori: nema provjerenih podataka.
Ekološka uloga
Nema provjerenih podataka u izvorima korištenim za ovu karticu. Na obraslim cijevima žive hidroidi i alge, pa cijev služi kao podloga drugim organizmima.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nema provjerenih podataka
- Hrvatska: nema provjerenih podataka o zaštiti
Preporuke: Ne dirati; Ne skidati cijev sa stijene; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Cijev izgleda kao cijev cjevaša, pa je mnogi na prvi pogled uzmu za crva, no riječ je o pužu.
- Cijev može doseći oko 200 mm, a životinja je prosječno duga oko 44 mm.
- Nekadašnji naziv vrste bio je Vermetus gigas, po čemu se na engleskom naziva i "giant worm shell".
- Tragovi na cijevi nekad su se smatrali dijagnostičkim obilježjem, no izvor navodi da to nisu.
Rasprostranjenost
U hrvatskim izvorima vrsta se navodi u biocenozi infralitoralnih alga i na grebenima (Bakran-Petricioli, 2007., 2011.), a nalazi se i na popisu puževa Ljubačkih vrata (Petani, 2026.). Opažanje na SEADRIA-i: Dalibor Andres, 24.12.2023., Kvarner. Za ukupno rasprostranjenje nema provjerenih podataka u izvorima korištenim za ovu karticu.