Panceriova zvjezdica
Asterina pancerii (Gasco, 1876)

Panceriova zvjezdica jedna je od najmanjih zvjezdača Sredozemlja: rijetko je veća od jednog centimetra. Peterokutna je, s kratkim krakovima, a gornju stranu ukrašava zvjezdasti uzorak crvenih, narančastih i bijelih pločica. Endem je Sredozemlja i živi uglavnom na listovima posidonije. U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta.
Opis
Izgled: Tijelo je peterokutno, s pet kratkih i širokih krakova koji se jedva odvajaju od središnjeg diska. Gornja strana prekrivena je pločicama, a svaka nosi čuperak od tri do osam sitnih staklastih bodlji, pa rub zvjezdice izgleda dlakavo.
Boja: Na gornjoj strani je zvjezdasti uzorak crvenih, ružičastih, ljubičastih i bijelih pločica. Na primjerku s Ugljana vrhovi krakova su narančasti, središte diska i polja između krakova bijeli, a krakovi crveno-narančasti. Donja strana je jednobojna.
Karakteristike: Na vrhovima krakova nalaze se duge, tanke osjetilne cjevaste nožice i sitne očne pjege.
Razlikovanje
Pouzdanost određivanja: Primjerak s Ugljana određen je kao vjerojatno Asterina pancerii, prema veličini, obliku i zvjezdastom crveno-bijelom uzorku. Genetička istraživanja pokazala su da se vrste roda Asterina dosad razlikovalo po suptilnim i ponekad spornim obilježjima poput boje i veličine. Za populacije istočnog Sredozemlja navodi se da bi mogle biti zasebna vrsta, pa je za sigurno određivanje potreban stručni pregled.
Asterina phylactica: Slična sitna vrsta, ali maslinastozelena sa smeđom zvijezdom u sredini diska.
Jastučasta zvjezdača (Asterina gibbosa): Naraste znatno veća, a mladi primjerci obično su jednoličnije zelenkaste ili smećkaste boje, bez izraženog crveno-bijelog zvjezdastog uzorka.
Stanište
- Dubina: najčešće 3-9 m, u dubljim livadama i do 40 m; primjerak s Ugljana s 14-24 m
- Temperatura: nema provjerenih podataka
- Podloga: listovi morskih cvjetnica
- Vegetacija: posidonija (Posidonia oceanica), ponekad čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa) i crvene vapnenačke alge
Biologija
Prehrana: Vjerojatno se hrani mikroorganizmima i obraštajem na listovima posidonije; nema detaljnih provjerenih podataka.
Razmnožavanje: Vrsta je slijedni hermafrodit: život počinje kao ženka, a kasnije postaje mužjak. Ženka čuva oplođena jaja položena na podlogu, a mladi se razvijaju izravno, bez planktonske ličinke, i odlaze kad dovoljno narastu.
Ponašanje: Sitna, teško uočljiva vrsta koja puže po listovima morskih cvjetnica.
Ekološka uloga
Dio je bogate zajednice životinja koje žive na listovima posidonije i navodi se kao karakteristična vrsta biocenoze naselja posidonije u Hrvatskoj. Zbog vezanosti uz posidoniju može poslužiti kao pokazatelj stanja tih livada.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Bernska konvencija: Dodatak II (strogo zaštićene vrste)
- Barcelonska konvencija: Dodatak II SPA/BIO protokola
- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta (Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, 2009.)
Prijetnje: Propadanje livada posidonije zbog onečišćenja, zamućenja mora, sidrenja i nasipavanja obale.
Preporuke: Ne dirati; Ne skupljati; Ne sidriti u posidoniji; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Jedna je od najmanjih zvjezdača Sredozemlja, obično tek oko 1 cm promjera.
- Mijenja spol tijekom života: počinje kao ženka, a kasnije postaje mužjak.
- Nema planktonsku ličinku: mladi se izlegu kao sitne zvjezdice i ostaju u istoj livadi posidonije.
- Uz zmijoliku zvjezdaču jedna je od samo dvije zvjezdače strogo zaštićene u Hrvatskoj.
Rasprostranjenost
Endem Sredozemlja. Najčešća je uz obale Španjolske, Francuske i Italije, a zabilježena je i u Tunisu, Libiji, na Malti, u Grčkoj, na Kreti i u Turskoj. U Hrvatskoj se navodi kao karakteristična vrsta naselja posidonije (Bakran-Petricioli, 2007., 2011.). Snimljena je kod Kobiljaka na otoku Ugljanu, na 14-24 m dubine, 27.05.2023. (A. Petani).