SEADRIA

Tritonova truba

Charonia seguenzae (Aradas & Benoit, 1871)

Tritonova truba (Charonia seguenzae), foto: Damir Zurub
© Damir Zurub

Tritonova truba jedan je od najvećih i najrjeđih jadranskih puževa, prepoznatljiv po velikoj, vitkoj, vretenastoj kućici prošaranoj smeđim i žućkastim mrljama te dugim, žuto-crno prstenastim ticalima. Strogo je zaštićena vrsta koju danas malo koji ronilac ima priliku susresti.

Opis

Izgled: Velika, vitka, vretenasta kućica s visokim, šiljastim vrhom i razmjerno glatkim, plitkim spiralnim rebrima, bez izraženih kvrga. Prošarana je tamno i svijetlo smeđim, bež i žućkasto-bijelim mrljama; često je obrasla algama i spužvama pa nalikuje kamenu. Rub otvora ima tamne zubiće na svijetloj podlozi.

Karakteristike: Ima duga, žuto-crno prstenasta ticala i sitne oči; za puža se relativno brzo kreće kada nanjuši plijen.

Posebnost: Pozor na nazive. U starijoj literaturi i u propisima ova se vrsta vodi kao Charonia tritonis ili C. tritonis variegata. Srodni kvrgavi tritonov rog (Charonia lampas) razlikuje se po velikim, izbočenim kvrgama na zavojima i u Sredozemlju živi ponajprije u zapadnom dijelu, no dvije se vrste u izvorima i opažanjima često zamjenjuju.

Stanište

- Dubina: od plićaka do oko 40 m, najčešće 5-20 m

- Podloga: stijene obrasle algama, livade posidonije, koraligen, ponegdje pijesak

- Skrovišta: danju miruje među stijenama; često je obrasla pa nalikuje kamenu

Biologija

Prehrana: grabežljivac bodljikaša - najradije lovi crvenu zvjezdaču (Echinaster sepositus), a jede i druge zvjezdače, ježince i trpove; povremeno se hrani i strvinom.

Razmnožavanje: spolovi su razdvojeni; ženke polažu jaja na čvrstu podlogu, a ličinke dugo žive u planktonu, što vrsti omogućuje široko rasprostiranje.

Ponašanje: samotnjak i noćni lovac; danju uglavnom miruje u zaklonu među stijenama.

Predatori: nema značajnih zabilježenih prirodnih predatora; najveća prijetnja je izlov radi kućice.

Ekološka uloga

Kao predator zvjezdača i drugih beskralježnjaka sudjeluje u regulaciji njihovih populacija na kamenitim dnima Jadrana.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama, vađenje zabranjeno

- Bernska konvencija: da (Dodatak II)

- Barcelonska konvencija: da (Dodatak II)

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Kućica se tradicionalno koristila kao 'truba' - otkidanjem vrha i puhanjem kroz nju nastaje dubok, glasan zvuk.

- Dvije sredozemne vrste roda gotovo se ne preklapaju: kvrgavi tritonov rog (C. lampas) živi uglavnom u zapadnom, a tritonova truba (C. seguenzae) u istočnom Sredozemlju, uključujući Jadran.

- U Jadranu je toliko rijetka da je susret s njom velika sreća i za iskusne ronioce.

- Rod Charonia donedavno se ubrajao u porodicu Ranellidae (Cymatiidae), no noviji taksonomski pregledi izdvajaju ga u posebnu porodicu Charoniidae.

Rasprostranjenost

istočno Sredozemlje i Jadran; u Jadranu izuzetno rijetka, nalazi uglavnom s vanjskih otoka srednje i južne Dalmacije (Vis, Biševo, Sušac, Lastovo, Korčula) i s Dugog otoka

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Puževi (Gastropoda)