Prosasta giberula
Gibberula miliaria (Linnaeus, 1758)

Prosasta giberula sićušni je puž sjajne, jajolike i prozirne kućice, duge tek nekoliko milimetara. Kroz kućicu se vidi šareni plašt pa puž izgleda kao da je ukrašen mramornim uzorkom. Živi skrovito među algama i u sedimentu plitkog dna, pa ga ronioci gotovo nikad ne primijete golim okom. Hrvatski naziv prijedlog je SEADRIA jer službeni ne postoji.
Opis
Izgled: Kućica je jajolika, glatka, vrlo sjajna i prozirna, krem do bjelkaste boje. Zavojnica je niska, tako da kućica izgleda gotovo kao zrno. Na snimkama s Vira vrh kućice ima tamnu crvenosmeđu spiralu, a preko kućice se pružaju blagi narančastosmeđi poprečni pojasevi.
Karakteristike: Mramorni uzorak koji se vidi na kućici zapravo je šareni plašt ispod nje, prozirno vidljiv kroz tanku stijenku. Tijelo je bjelkasto, posuto sitnim crvenim do narančastim točkicama, s tankim ticalima.
Veličina: Kućica je duga 4,5 do 7,5 mm. Primjerak s Vira mjeri 5,5 mm.
Razlikovanje
Druge giberule: U Sredozemlju živi desetak vrsta roda Gibberula, koje su međusobno vrlo slične. Prosasta giberula spada među veće, s kućicom do 7,5 mm. Pouzdano određivanje traži pregled kućice pod povećalom, osobito oblika ušća i nabora na stupiću.
Philippijeva giberula (Gibberula philippii): Druga giberula zabilježena u Hrvatskoj (u istom popisu za Ljubačka vrata). Razlikuje se po obliku i detaljima kućice, pa je za razlikovanje potreban stručni pregled.
Stanište
- Dubina: plitko more; nema provjerenih podataka o rasponu dubina
- Temperatura: nema provjerenih podataka
- Podloga: kamenje obraslo algama, sediment između kamenja
- Vegetacija: niske alge na kamenju
Biologija
Prehrana: Za ovu vrstu nema provjerenih podataka. Pripada redu Neogastropoda, u kojem su gotovo svi puževi mesojedi, pa se vjerojatno hrani sitnim beskralješnjacima ili strvinom.
Razmnožavanje: Za ovu vrstu nema provjerenih podataka.
Ponašanje: Sitna, skrovita vrsta koja puže među algama i sedimentom na plitkom dnu. Zbog veličine se uglavnom pronalazi tek pregledom uzoraka pod povećalom.
Ekološka uloga
Kao sitni grabežljivac ili strvinar vjerojatno je dio bogate zajednice mikromekušaca u plitkom moru. Takve vrste važne su za razumijevanje stvarne bioraznolikosti Jadrana, koja se često otkriva tek pod povećalom.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Ime vrste "miliaria" dolazi od latinske riječi za proso, jer je sićušna sjajna kućica slična zrnu prosa.
- Linné ju je 1758. opisao kao Voluta miliaria, a kasnije je svrstavana u rodove Marginella i Persicula.
- Risso je 1826. istu vrstu opisao pod četiri imena (Volvaria biplicata, quadriplicata, sexplicata i septemplicata), nazvana prema broju nabora na stupiću kućice. Danas se sva smatraju sinonimima.
- Mramorni uzorak nije na samoj kućici, nego na plaštu koji se vidi kroz nju.
Rasprostranjenost
Sredozemno more i istočni Atlantik (Portugal, Španjolska, Kanarski otoci, Mauritanija). Za Hrvatsku je navedena u popisu puževa Ljubačkih vrata (A. Petani, 2026.). Snimljena je i kod Kozjaka na otoku Viru 15.01.2022. (A. Petani).