SEADRIA

Ljuskavi strigljač

Galathea squamifera Leach, 1814

Ljuskavi strigljač (Galathea squamifera), foto: Damir Zurub
© Damir Zurub

Manji i skromnije obojen rođak poznatog strigljača: smeđezelenkasti rak-jastožić spljoštenog tijela, s dugim kliještima i crvenim vršcima bodlji. Danju se skriva ispod kamenja i u pukotinama, a noću izlazi u lov. Zbog skrovitog načina života ronioci ga rijetko primijete, iako je u svom području rasprostranjenosti česta vrsta.

Opis

Izgled: Tijelo je široko i spljošteno odozgo prema dolje, a zadak je podvijen ispod tijela kao u svih rakova-jastožića. Rostrum (izdanak između očiju) kratak je, širok i trokutast, s četiri bodlje sa svake strane. Prvi par nogu nosi dobro razvijena kliješta i oko 1,5 puta je duži od tijela.

Karakteristike: Boja je kestenjastosmeđa sa zelenkastim odsjajem, a bodlje na oklopu imaju crvene vrške. Mlade jedinke često su crvenkaste. Oklop je između brazda sjajan, s rijetkim kratkim dlačicama, a vanjski rub kliješta prekriven je ljuskicama, po čemu je vrsta i dobila ime (squamifera = koja nosi ljuske).

Posebnost: Naraste do oko 6,5 cm ukupne duljine, s oklopom do oko 3,5 cm.

Razlikovanje

Strigljač (Galathea strigosa): Veći je i jarko crvenonarančast, s upadljivim plavim poprečnim prugama na oklopu i oko očiju. Ljuskavi strigljač nema plavih pruga i smeđezelenkaste je boje.

Ostali jadranski srodnici: Galathea intermedia mnogo je manja (do oko 2 cm) i uglavnom crvenkasta. Galathea nexa i G. dispersa slične su veličine, ali se pouzdano razlikuju tek po građi rostruma i nogu, često samo pod povećalom.

Stanište

- Dubina: od plićaka do oko 70 m, zabilježen do 180 m

- Podloga: kamenito i stjenovito dno

- Skrovišta: ispod kamenja, u pukotinama i procjepima stijena

- Aktivnost: uglavnom noću

Biologija

Prehrana: Svejed je i strvinar; filtrira sitne čestice dlačicama na usnim nogama, a kliještima hvata i plijen koji prolazi pored skrovišta, ponekad i sitne ribe.

Razmnožavanje: Ženke nose jaja ispod zatka krajem zime i u proljeće; ličinke žive u planktonu.

Ponašanje: Uglavnom je noćna životinja. Danju se skriva ispod kamenja i u procjepima, a kad je uznemiren, brzo pobjegne unatrag zamahom zatka.

Predatori: Među poznatim grabežljivcima su škarpun (Scorpaena porcus) i vučić (Serranus atricauda).

Ekološka uloga

Kao svejed i strvinar razgrađuje uginule organizme i organske ostatke na kamenitom dnu, a sam je hrana škarpunima, vučićima i drugim pridnenim ribama.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjena

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Kamenje vratiti na mjesto; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Latinsko ime squamifera znači "koja nosi ljuske" i odnosi se na ljuskice na vanjskom rubu kliješta.

- U sjevernoj Europi najčešći je rak-jastožić na stjenovitim obalama, ali ga zbog skrovitog života rijetko tko primijeti.

- Kao i drugi rakovi-jastožići, nije pravi jastog: srodniji je rakovima samcima nego jastozima i hlapovima.

- Kad ga se uznemiri, pobjegne unatrag naglim zamahom zatka, kao i strigljač.

Rasprostranjenost

Istočni Atlantik od sjeverne Norveške do Azora, Kanarskih i Zelenortskih otoka te Sredozemno more, uključujući Jadran (zabilježen kod Rovinja)

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Deseteronošci