Ljuskavi strigljač
Galathea squamifera Leach, 1814

Manji i skromnije obojen rođak poznatog strigljača: smeđezelenkasti rak-jastožić spljoštenog tijela, s dugim kliještima i crvenim vršcima bodlji. Danju se skriva ispod kamenja i u pukotinama, a noću izlazi u lov. Zbog skrovitog načina života ronioci ga rijetko primijete, iako je u svom području rasprostranjenosti česta vrsta.
Opis
Izgled: Tijelo je široko i spljošteno odozgo prema dolje, a zadak je podvijen ispod tijela kao u svih rakova-jastožića. Rostrum (izdanak između očiju) kratak je, širok i trokutast, s četiri bodlje sa svake strane. Prvi par nogu nosi dobro razvijena kliješta i oko 1,5 puta je duži od tijela.
Karakteristike: Boja je kestenjastosmeđa sa zelenkastim odsjajem, a bodlje na oklopu imaju crvene vrške. Mlade jedinke često su crvenkaste. Oklop je između brazda sjajan, s rijetkim kratkim dlačicama, a vanjski rub kliješta prekriven je ljuskicama, po čemu je vrsta i dobila ime (squamifera = koja nosi ljuske).
Posebnost: Naraste do oko 6,5 cm ukupne duljine, s oklopom do oko 3,5 cm.
Razlikovanje
Strigljač (Galathea strigosa): Veći je i jarko crvenonarančast, s upadljivim plavim poprečnim prugama na oklopu i oko očiju. Ljuskavi strigljač nema plavih pruga i smeđezelenkaste je boje.
Ostali jadranski srodnici: Galathea intermedia mnogo je manja (do oko 2 cm) i uglavnom crvenkasta. Galathea nexa i G. dispersa slične su veličine, ali se pouzdano razlikuju tek po građi rostruma i nogu, često samo pod povećalom.
Stanište
- Dubina: od plićaka do oko 70 m, zabilježen do 180 m
- Podloga: kamenito i stjenovito dno
- Skrovišta: ispod kamenja, u pukotinama i procjepima stijena
- Aktivnost: uglavnom noću
Biologija
Prehrana: Svejed je i strvinar; filtrira sitne čestice dlačicama na usnim nogama, a kliještima hvata i plijen koji prolazi pored skrovišta, ponekad i sitne ribe.
Razmnožavanje: Ženke nose jaja ispod zatka krajem zime i u proljeće; ličinke žive u planktonu.
Ponašanje: Uglavnom je noćna životinja. Danju se skriva ispod kamenja i u procjepima, a kad je uznemiren, brzo pobjegne unatrag zamahom zatka.
Predatori: Među poznatim grabežljivcima su škarpun (Scorpaena porcus) i vučić (Serranus atricauda).
Ekološka uloga
Kao svejed i strvinar razgrađuje uginule organizme i organske ostatke na kamenitom dnu, a sam je hrana škarpunima, vučićima i drugim pridnenim ribama.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjena
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Kamenje vratiti na mjesto; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Latinsko ime squamifera znači "koja nosi ljuske" i odnosi se na ljuskice na vanjskom rubu kliješta.
- U sjevernoj Europi najčešći je rak-jastožić na stjenovitim obalama, ali ga zbog skrovitog života rijetko tko primijeti.
- Kao i drugi rakovi-jastožići, nije pravi jastog: srodniji je rakovima samcima nego jastozima i hlapovima.
- Kad ga se uznemiri, pobjegne unatrag naglim zamahom zatka, kao i strigljač.
Rasprostranjenost
Istočni Atlantik od sjeverne Norveške do Azora, Kanarskih i Zelenortskih otoka te Sredozemno more, uključujući Jadran (zabilježen kod Rovinja)
Stanište
Opažanja
- Prosika, Pirovac, 24.02.2012
- Uvala Dumboka, Dugi otok, 18.02.2012
- Prosika, Pirovac, 24.02.2012
- Uvala Dumboka, Dugi otok, 18.02.2012
- Rt Lonjica, Mošćenička Draga, 14.05.2022