Igličasti ježinac
Centrostephanus longispinus (Philippi, 1845)
Igličasti ježinac je ježinac s malim oklopom i vrlo dugim, tankim, pomičnim bodljama koje mogu narasti do tridesetak centimetara. U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta, a ronioci ga najčešće sreću u koraligenu i u pukotinama stijena na većim dubinama.
Opis
Izgled: Oklop je malen i tamno obojen, a iz njega u svim smjerovima strše duge, tanke bodlje nejednake duljine, pa životinja izgleda kao tamna zvijezda od igala. Bodlje su najčešće tamno ljubičaste do smeđe, ali u Sredozemlju se javlja i svjetliji oblik s ljubičastim prugama na blijedozelenoj, bež ili bjelkastoj podlozi. Kratke bodlje s donje strane crvenkastosmeđe su s ljubičastim ili ružičastim vrhovima. Boja se mijenja: noću je gotovo crn, a danju sivosmeđ.
Kod ronjenja: Obično ga vidimo kako sjedi u pukotini ili pod prevjesom, tako da iz zaklona vire samo duge bodlje. Bodlje se pomiču i okreću prema predmetu koji mu se približi.
Razlikovanje
Razlikovanje od sličnih vrsta: Crni ježinac (Arbacia lixula) i hridinski ježinac (Paracentrotus lividus) imaju puno kraće i deblje bodlje i žive pliće, na stijenama obasjanim svjetlom. Unesena vrsta Diadema setosum, zabilježena u istočnom Sredozemlju, također ima duge tanke bodlje, ali na oklopu ima pet svijetlih točaka i narančasti prsten oko analnog otvora.
Stanište
- Dubina: na tvrdom dnu najčešće od oko 40 m naniže, zabilježen do oko 200 m; u zasjenjenim pukotinama i špiljama i pliće
- Podloga: stijene, koraligen, kamene podloge i detritično dno
- Položaj: u pukotinama, pod prevjesima i u špiljama
Biologija
Prehrana: Hrani se ponajviše crvenim algama, a kada ih nema, vjerojatno i sitnim beskralješnjacima.
Ponašanje: Bodlje su pomične i služe mu i za kretanje. Promjenu boje između dana i noći omogućuju stanice s pigmentom koje reagiraju na svjetlo.
Ekološka uloga
Kao biljožder koji pase alge, igličasti ježinac sudjeluje u oblikovanju zajednica na stijenama i u koraligenu, a njegove duge bodlje sitnim ribama i rakovima pružaju zaklon. Pripada karakterističnim bodljikašima koraligenske biocenoze hrvatskog podmorja.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta (Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama)
- EU: Direktiva o staništima, Prilog IV (Natura 2000 kod vrste 1008); Bernska konvencija, Dodatak II; Barcelonska konvencija, Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti, Prilog II
Glavna prijetnja je sakupljanje: zbog neobičnog izgleda ronioci ga znaju odnijeti kao suvenir ili za akvarij. Osjetljiv je i na oštećivanje koraligena sidrima i ribolovnim alatima.
Preporuke: Ne dirati i ne vaditi ježince iz mora; Fotografirati nalaze i prijaviti ih
Zanimljivosti
- Bodlje mogu biti nekoliko puta dulje od promjera oklopa.
- Uboda njegovih bodlji su bolni, pa mu se ne treba previše približavati.
- Noću potamni gotovo do crne boje, a danju posvijetli u sivosmeđu.
Rasprostranjenost
Atlantsko-sredozemna vrsta. Nominalna podvrsta (C. l. longispinus) živi u cijelom Sredozemlju, uključujući Jadransko i Egejsko more, te u istočnom Atlantiku, npr. oko Azora i Kanarskih otoka. Podvrsta C. l. rubricingulus živi u zapadnom Atlantiku, od Karipskog mora do Meksičkog zaljeva. U hrvatskom dijelu Jadrana navodi se kao karakteristična vrsta koraligena, no podataka o rasprostranjenosti u istočnom Jadranu još je malo.