SEADRIA

Gušter

Synodus saurus (Linnaeus, 1758)

Gušter je riba pješčanog dna koja većinu vremena leži nepomično ili ukopana u pijesak i vreba plijen. Glava mu podsjeća na glavu kopnenog guštera, po čemu je i dobio ime. U istočnom Jadranu dugo se smatrao rijetkim, a posljednjih godina sve se češće viđa u srednjem Jadranu.

Opis

Izgled: Tijelo je izduženo i gotovo valjkasto, s velikom glavom i širokim ustima punim sitnih zuba, koja sežu sve do škržnih poklopaca. Boja je pjeskovito siva do smećkasta, s tamnijim sedlastim prugama preko leđa i nježnim plavkastim linijama po bokovima. Između leđne i repne peraje ima malu masnu peraju bez šipčica, a bočna pruga dobro se vidi duž cijelog tijela.

Kod ronjenja: Najčešće ga vidimo kako leži na pijesku oslonjen na prsne peraje ili ukopan tako da vire samo oči. Pusti ronioca blizu, a onda munjevito odjuri nekoliko metara dalje.

Razlikovanje

Razlikovanje od sličnih vrsta: Pauk (Trachinus) također leži ukopan u pijesku, ali ima otrovne bodlje na škržnom poklopcu i leđnu peraju s crnom mrljom te usta okrenuta prema gore. Sličan crvenkasti Synodus synodus, s izraženijim poprečnim prugama, tek je odnedavno zabilježen u Jadranu: takvu ribu vrijedi fotografirati s boka.

Stanište

- Dubina: najčešće 1-20 m, zabilježen do 400 m

- Podloga: pijesak i ljušturasto dno, često uz livade morskih cvjetnica

- Položaj: na dnu, djelomično ili potpuno ukopan

Biologija

Prehrana: Grabežljivac iz zasjede koji plijen zgrabi naglim skokom s dna. U istraživanju u srednjem i južnom Jadranu najčešći plijen bile su srdela i gira oblica: gira zimi i u jesen, srdela u proljeće i ljeti. Glavonošci su mu tek povremena hrana.

Razmnožavanje: Mrijesti se u toplijem dijelu godine. Jadranski podaci upućuju na mrijest ljeti, oko srpnja, ali su zasad preliminarni.

Ponašanje: Danju i noću leži nepomično na istom mjestu, oslanjajući se na maskirnu boju.

Starost: U Jadranu su najčešće ribe stare oko tri godine, a najstariji izmjereni primjerak imao je 7 godina.

Ekološka uloga

Kao grabežljivac pješčanog dna gušter drži pod kontrolom brojnost sitnih riba i rakova koji žive uz dno, a sam je plijen većim grabežljivim ribama.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: najmanje zabrinjavajuća vrsta (LC)

- Hrvatska: nije zaštićena

Nema gospodarsku vrijednost i lovi se tek slučajno; meso je koščato i slabe kakvoće. Mnogi ga zamjenjuju s paukom i smatraju otrovnim, ali gušter nije otrovan.

Preporuke: Ulovljenu ribu vratiti u more; Fotografirati crvenkaste primjerke s izraženim prugama i poslati ih stručnjacima

Zanimljivosti

- Ime je dobio po glavi koja podsjeća na glavu guštera.

- Na nepcu i jeziku ima zube, pa mu skliska riba teško pobjegne.

- Iz zasjede napada brzinom zbog koje ga ronioci rijetko vide u pokretu.

Rasprostranjenost

Istočni Atlantik od Maroka do Zelenortskih otoka s Azorima, zapadni Atlantik i Sredozemlje. U Jadranu je češći u srednjem i južnom dijelu, a posljednjih godina nalazi se sve sjevernije, gotovo do kvarnerskih otoka.

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Koštunjače