SEADRIA

Grdobina

Lophius piscatorius Linnaeus, 1758

Grdobina je velika pridnena riba goleme, plosnate glave i ogromnih usta, koja nepomično leži skrivena na dnu i vreba plijen. Plijen mami kožnatim "mamcem" na vrhu prve bodlje leđne peraje, a zatim ga u djeliću sekunde usiše. U Jadranu je još uvijek razmjerno česta, ali je zbog intenzivnog ribolova pod sve većim pritiskom, pa je Crvena knjiga morskih riba Hrvatske vodi kao gotovo ugroženu vrstu.

Opis

Izgled: Glava je golema i plosnata, a tijelo golo, sluzavo i mnogo uže od glave. Usta su vrlo široka, s jakim, oštrim i nejednakim zubima povijenim prema unutra. Po rubu glave, čeljusti i tijela nižu se brojni resasti kožni privjesci koji razbijaju obris ribe na dnu. Prva leđna peraja razdvojena je u slobodne bodlje; prednja, najduža, stoji na samom rubu usta i završava kožnatom zastavicom koja služi kao mamac.

Boja: Odozgo je jednolično maslinastosmeđa, obično s tamnim mrljama, a trbuh je bijel.

Razlikovanje

Grdobina žutka (Lophius budegassa): Vrlo je slična, ali ostaje manja i ima crnu potrbušnicu (ovojnicu trbušne šupljine), dok je u grdobine potrbušnica bijela. Taj se znak vidi samo na ulovljenoj ribi, pa se pod vodom dvije vrste teško razlikuju.

Druge ribe dna: Škarpine i bežmeki također se kamufliraju na dnu, ali nemaju ni golemu plosnatu glavu ni mamac na vrhu glave.

Stanište

- Dubina: u Jadranu se lovi između 20 i 260 m; općenito do 500, iznimno i do 1000 m

- Podloga: mekana muljevita i pjeskovita dna, rjeđe miješana kamenito-pjeskovita

- Položaj: kanali i otvoreno more; mladi primjerci ponekad i pliće

Biologija

Prehrana: Hrani se uglavnom sitnom pridnenom ribom, a rjeđe rakovima i glavonošcima. Leži kamuflirana na dnu i treperi mamcem; kad se plijen približi, naglo otvori golema usta i usiše ga. Vrlo je proždrljiva, pa u koćarskoj mreži zna progutati drugu ulovljenu ribu.

Razmnožavanje: Mrijesti se od veljače do srpnja. Ikra je uložena u sluzavu vrpcu dugu 4 do 10 m i široku oko 30 cm, koja pluta na površini mora; jedna ženka nosi oko 1,3 milijuna jajašaca. Mladi do 5-7 cm žive u slobodnom moru, a zatim se spuštaju na dno. Spolno sazrije pri dužini od oko 60 cm, u dobi od 4 do 5 godina.

Ponašanje: Samotnjak je koji većinu vremena nepomično vreba na dnu.

Ekološka uloga

Kao vršni grabežljivac pridnenih zajednica regulira brojnost sitne ribe, rakova i glavonožaca na mekim dnima kanala i otvorenog mora.

Ugroženost i zaštita

- IUCN (Hrvatska, Crvena knjiga morskih riba 2008.): NT - gotovo ugrožena

- Hrvatska: propisana je najmanja lovna veličina

- Glavne prijetnje: intenzivan izlov pridnenom koćom i parangalima te oštećivanje dna koćarenjem

Preporuke: Ne loviti nedorasle primjerke; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Mamac na vrhu glave preobražena je prva bodlja leđne peraje; riba njime treperi poput udičar svojom udicom, po čemu je dobila i latinsko ime piscatorius (ribar).

- Usta otvara toliko brzo da plijen usiše zajedno s vodom, a može progutati ribu gotovo svoje veličine.

- Ikru polaže u golemoj plutajućoj sluzavoj vrpci dugoj i do 10 metara.

- Na istočnojadranskoj obali ima 35 pučkih imena, među kojima su "vrag" i "vukodlak".

Rasprostranjenost

Sredozemno i Crno more te sjeveroistočni Atlantik, od Barentsova mora do Gibraltara, uključujući Sjeverno i Baltičko more. U istočnom Jadranu živi gotovo posvuda, u kanalima i osobito na otvorenom moru.

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Koštunjače