Crtasta trapanija
Trapania lineata Haefelfinger, 1960
Crtasta trapanija sitan je golać, dug do oko dva centimetra, prozirno bijelog tijela, često s blagim smeđim tonom, ukrašenog tankim, sjajno bijelim crtama. Vršci usnih ticala, rinofora, škrga, bočnih izdanaka i repa obojeni su žuto-narančasto. Hrani se sićušnim kaležnjacima na spužvama. Živi u Sredozemlju i istočnom Atlantiku, a u hrvatskom dijelu Jadrana zabilježena je od plićaka do tridesetak metara dubine.
Opis
Izgled: Tijelo je izduženo, u srednjem dijelu nešto deblje, prozirno bijelo i često blago smećkasto, pa se kroz njega nazire smeđa utroba. Po leđima, bokovima, glavi, usnim ticalima, rinoforima i repu pružaju se tanke, sjajno bijele crte, uzdužne ili koso postavljene; ponekad prate i os škržnih listića. Uz rinofore i uz škrge uzdiže se po par prstolikih izdanaka usmjerenih unatrag.
Karakteristike: Vršci usnih ticala, prednjih kutova stopala, rinofora, škrga, bočnih izdanaka i repa obojeni su žuto do narančasto. Duž repa obično se pruža uska bijela pruga koja završava narančastim vrškom. Raspored bijelih crta i eventualnih bijelih ili žutih točkica razlikuje se od jedinke do jedinke.
Razlikovanje od sličnih vrsta: Srodna pjegava trapanija (Trapania maculata) ima žute do narančaste pjege po cijelom tijelu, a ne bijele crte. Kod crtaste trapanije žuto-narančasta boja ograničena je na vrške izdanaka i ticala.
Stanište
- Dubina: u Hrvatskoj zabilježena od 4 do 32 m
- Podloga: stjenovito dno
- Hrana: kaležnjaci na spužvama
- Skrovišta: spužve, na kojima se najčešće zadržava
Biologija
Prehrana: Hrani se sićušnim kaležnjacima (Entoprocta) koji rastu na spužvama, pa se najčešće nalazi upravo na spužvama.
Razmnožavanje: Dvospolac (hermafrodit), kao i svi golaći; jedinke se pri parenju oplođuju međusobno. Pouzdani podaci o izgledu jaja i životnom ciklusu u Jadranu nisu pronađeni.
Ponašanje: Sporo puže po stijenama i spužvama; zbog sitne veličine i prozirnog tijela lako se previdi.
Predatori: Nema pouzdanih podataka.
Ekološka uloga
Kao specijalizirani potrošač kaležnjaka na spužvama dio je složene male zajednice organizama koji žive na površini spužava. U Jadranu se smatra rijetkom vrstom i slabo je istražena; svaki dobro dokumentiran nalaz s fotografijom, mjestom i dubinom pomaže boljem poznavanju njezine rasprostranjenosti.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije na popisu strogo zaštićenih vrsta
- EU: nema posebnog statusa
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati životinju ni spužvu na kojoj se nalazi; Fotografirati iz razumne udaljenosti; Prijaviti opažanje (mjesto, dubina, datum)
Zanimljivosti
- Ime lineata dolazi od latinske riječi za crtu i odnosi se na tanke bijele crte po tijelu.
- Istraživanje iz 2022. pokazalo je da Trapania pallida i Trapania hispalensis, dugo smatrane zasebnim vrstama, zapravo pripadaju crtastoj trapaniji: razlike u boji i rasporedu crta samo su prirodna raznolikost unutar jedne vrste.
- Opisana je 1960. iz zaljeva Villefranche-sur-Mer u Francuskoj, istodobno i od istog autora kao i srodna pjegava trapanija.
- U popisu mekušaca Ljubačkih vrata kod Zadra navodi se kao rijetka vrsta.
- U Hrvatskoj je zabilježena na vrlo različitim dubinama: od 4 m kod Lumbarde na Korčuli do 32 m kod Karantunića na Ugljanu.
Rasprostranjenost
Sredozemno more (opisana 1960. iz zaljeva Villefranche-sur-Mer u Francuskoj), od Antalye u Turskoj do Španjolske, uključujući Sardiniju i Baleare; istočni Atlantik od Britanskog otočja i zaljeva Arcachon do Gibraltarskog tjesnaca; u Jadranu zabilježena u Hrvatskoj (Karantunić na Ugljanu, Kašuni kod Splita, Lumbarda na Korčuli; navodi se i za Ljubačka vrata kod Zadra)