Pjegava trapanija
Trapania maculata Haefelfinger, 1960

Pjegava trapanija sitan je golać, dug do oko dva centimetra, gotovo prozirno bijelog tijela posutog žutim do narančastim pjegama. Žute su joj i vršci rinofora, škrge, četiri prstolika izdanka uz rinofore i škrge te uska pruga na repu. Hrani se sićušnim kaležnjacima koji žive na spužvama. Živi u Sredozemlju i istočnom Atlantiku, a zabilježena je i u hrvatskom dijelu Jadrana.
Opis
Izgled: Izduženo, usko tijelo bjelkasto je i gotovo prozirno na mjestima gdje nema unutarnjih organa. Po glavi, usnim ticalima, leđima, bokovima i repu nosi žute do narančaste pjege, čiji se broj i raspored razlikuju od jedinke do jedinke. Uz osnovicu rinofora i uz osnovicu škrga uzdiže se po par prstolikih izdanaka iste boje kao pjege.
Karakteristike: Rinofori su pri dnu bjelkasti ili prozirni, a lamele i vršak su im žuti. Tri perasto razgranata škržna listića okružuju analni otvor; srednja os i lamele su im žute, a ostatak prozirno bijel. Na leđnoj strani repa gotovo uvijek se vidi izdužena žuta mrlja. Sredozemni primjerci obično imaju više žute boje od atlantskih.
Razlikovanje od sličnih vrsta: U Jadranu živi i srodna Trapania lineata, koju, kako joj ime kaže, prepoznajemo po crtama, a ne po pjegama. Druge trapanije Sredozemlja, poput T. sanctipetrensis, imaju tamne, crne ili smeđe točke umjesto žutih.
Stanište
- Dubina: u Hrvatskoj zabilježena od 0,5 do 10 m (Rovinj, Vir, Ugljan, Split)
- Podloga: tamnije, slabije osvijetljene stijene
- Hrana: kaležnjaci roda Loxosomella na spužvama
- Skrovišta: spužve rodova Dysidea i Sarcotragus, na kojima se najčešće zadržava
Biologija
Prehrana: Ne jede spužve, nego sićušne kaležnjake (Entoprocta) iz roda Loxosomella, koji često žive na spužvama rodova Dysidea i Sarcotragus. Zato se pjegava trapanija najčešće nalazi upravo na spužvama.
Razmnožavanje: Dvospolac (hermafrodit), kao i svi golaći; pri parenju se dvije jedinke oplođuju međusobno. Jaja polaže u prozirnu, želatinoznu vrpcu visoku 3 do 4 mm, nepravilno smotanu, u kojoj su bijela jaja raspoređena nepravilno: u širem dijelu vrpce leže u dva sloja po 10 do 15, a u užem kraju tek po 4 do 5.
Ponašanje: Sporo puže po stijenama i spužvama; zbog male veličine i prozirnosti lako se previdi.
Predatori: Nema pouzdanih podataka.
Ekološka uloga
Kao specijalizirani potrošač kaležnjaka na spužvama dio je složene male zajednice organizama koji žive na površini i u porama spužava. Zbog male veličine i skrovitog načina života slabo je istražena u Jadranu; svaki dobro dokumentiran nalaz s fotografijom, mjestom i dubinom pomaže boljem poznavanju njezine rasprostranjenosti.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije na popisu strogo zaštićenih vrsta
- EU: nema posebnog statusa
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati životinju ni spužvu na kojoj se nalazi; Fotografirati iz razumne udaljenosti; Prijaviti opažanje (mjesto, dubina, datum)
Zanimljivosti
- Ime roda ima neobičnu povijest: rod je najprije 1874. nazvan Drepania, no to je ime već nosio jedan rod moljaca, pa ga je francuska malakologinja Pruvot-Fol 1931. preimenovala u Trapania.
- Za podrijetlo imena Trapania postoje dvije pretpostavke: prema sicilijanskom gradu Trapaniju ili prema grčkoj riječi za srp, zbog srpastih izdanaka uz rinofore i škrge.
- Pridjev maculata dolazi od latinske riječi maculatus, „pjegav”, po žutim pjegama koje je čine lako prepoznatljivom.
- Iako je gotovo uvijek nalazimo na spužvama, ne hrani se njima, nego sićušnim životinjama koje na njima žive.
- U Hrvatskoj je zabilježena u plićaku kod Rovinja, na samo 0,5 do 1 m dubine.
Rasprostranjenost
Sredozemno more (opisana 1960. iz zaljeva Villefranche-sur-Mer u Francuskoj), od egejske obale Turske do Gibraltarskog tjesnaca; istočni Atlantik oko Iberijskog poluotoka i na sjever do jugozapadne Engleske i Walesa; u Jadranu zabilježena u Hrvatskoj (Rovinj, zapadna obala Istre, Vir, Ugljan, Split - Kašuni; navodi se i za Ljubačka vrata kod Zadra)