SEADRIA

Puž kišobran

Umbraculum umbraculum (Lightfoot, 1786)

Puž kišobran (Umbraculum umbraculum), Puž kišobran (Umbraculum umbraculum), okolica Lastova, 11.06.2025., foto: Dalibor Andres
© Dalibor Andres

Jedan od najvećih puževa stražnjoškržnjaka u Jadranu: tijelo s bradavičastim stopalom može biti dugo i do dvadesetak centimetara, a na leđima nosi malu, plosnatu kućicu nalik kišobranu ili šeširu. Hrani se spužvama. U Jadranu ga ronioci rijetko susreću, pa je svaki nalaz vrijedan bilježenja.

Opis

Izgled: Tijelo je veliko i mesnato, sa širokim, gotovo okruglim stopalom gusto prekrivenim bradavicama. Na leđima je mala, plosnata, stožasta vanjska kućica koja ne pokriva cijelo tijelo i najčešće je obrasla algama i drugim organizmima, pa se vidi samo njezin vrh.

Karakteristike: Boja je obično žućkasta, narančasta do smeđa, a bradavice su često svjetlije, bjelkaste. Na glavi su dva cjevasta rinofora žute ili narančaste boje, s malim očima u osnovi. Perasta škrga smještena je na desnoj strani tijela, ispod ruba kućice.

Posebnost: Po veličini i obliku teško ga je zamijeniti s bilo kojim drugim jadranskim pužem: ogromno bradavičasto stopalo s malim "šeširom" na vrhu jedinstven je prizor.

Razlikovanje

Slične vrste: U Jadranu mu je najbliži srodnik sumporačin stražnjoškržnjak (Tylodina perversa), koji također ima malu kapičastu kućicu, ali je mnogo manji (oko 5 cm), jarko žut i živi gotovo isključivo na žutoj spužvi sumporači (Aplysina). Puž kišobran naraste nekoliko puta veći, stopalo mu je izrazito bradavičasto, a kućica obično obrasla.

Stanište

- Dubina: u Jadranu zabilježen na 9-23 m

- Podloga: stjenovito dno, pijesak i šljunak uz stijene

- Hrana: spužve

- Skrovišta: rubovi stijena, djelomično ukopan u podlogu

Biologija

Prehrana: Hrani se spužvama, čiju površinu struže trenicom (radulom) pritišćući usta uz spužvu.

Razmnožavanje: Kao i ostali puževi ove skupine, vjerojatno je dvospolac (hermafrodit). Jaja polaže u dugoj, uvijenoj vrpci koja može sadržavati golem broj sitnih jajašaca; ličinke žive u planktonu.

Ponašanje: Polagano se kreće po dnu, često uz rub stijena ili na pijesku u blizini stijena gdje rastu spužve; dio vremena može provesti djelomično ukopan u podlogu.

Predatori: Nema provjerenih podataka.

Ekološka uloga

Kao jedan od rijetkih velikih puževa koji se hrane spužvama, sudjeluje u hranidbenim mrežama stjenovitih i miješanih dna gdje rastu spužve.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjena

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne uznemiravati; Ne vaditi iz mora; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Unatoč kućici, ubraja se u stražnjoškržnjake, skupinu kojoj pripadaju i golaći; kućica mu je premala da bi se u nju povukao.

- Na fotografijama iz hrvatskog atlasa stražnjoškržnjaka zabilježen je primjerak od 16 cm s kućicom od 7 cm (PP Telašćica, Veli Garmenjak, 23 m).

- U Jadranu je zabilježen, među ostalim, kod Telašćice, Lumbarde na Korčuli, Primoštena i na Mljetu.

- Neki autori sredozemne jedinke izdvajaju kao zasebnu vrstu Umbraculum mediterraneum, no danas se uglavnom smatraju istom vrstom.

Rasprostranjenost

Široko rasprostranjen u toplim i umjerenim morima: Sredozemlje (uključujući Jadran), Atlantik, Crveno more i Indo-Pacifik; u Jadranu rijedak, zabilježen uglavnom u srednjem i južnom dijelu

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Golaći i srodnici (Heterobranchia)