List pečatar
Microchirus ocellatus (Linnaeus, 1758)
List pečatar malena je plosnatica ovalnog tijela s obje oči na desnoj strani, lako prepoznatljiva po četiri tamne okrugle pjege sa žućkastim rubom na stražnjem dijelu tijela - "pečatima" po kojima je dobila ime. Živi na pjeskovitom i muljevitom dnu, često uz livade posidonije, a u Jadranu je češća u srednjem i južnom dijelu.
Opis
Izgled: Tijelo je ovalno, razmjerno visoko i jako spljošteno, s malom glavom i obje oči na desnoj (okatoj) strani. Okata strana je sivkastocrvenkasta do smeđastocrvenkasta s nejasnim tamnijim mrljama, a na stražnjoj polovini tijela nalaze se četiri simetrične tamne pjege sa žućkastim rubom. Preko repnog drška pruža se tamna pruga.
Karakteristike: Ljuske na okatoj strani vrlo su hrapave, gotovo bodljaste na dodir, i pokrivaju i glavu. Leđna peraja počinje na glavi ispred očiju, a ona i podrepna pružaju se cijelom duljinom tijela; prsne peraje su sitne, a repna je zaobljena. Prednji nosni otvor na okatoj strani je cjevčast i seže do oka.
Posebnost: Četiri "oka" na tijelu najpouzdaniji su znak za prepoznavanje ove vrste među jadranskim listovima.
Razlikovanje
List (Solea solea): mnogo krupniji (do 70 cm), bez četiri okrugle pjege sa žutim rubom; ima tamnu mrlju na vrhu prsne peraje na okatoj strani.
Druge vrste roda Microchirus: imaju drukčiji uzorak (npr. tamne poprečne pruge ili pjege bez žutog ruba), a ne četiri simetrična "oka" u stražnjem dijelu tijela.
Napomena: Kad riba leži djelomično zakopana, pjege mogu biti prekrivene sedimentom - za sigurnu identifikaciju potrebna je snimka cijele okate strane.
Stanište
- Dubina: 20-300 m, najčešće 20-80 m
- Podloga: pjeskovito i muljevito dno
- Vegetacija: često uz livade posidonije (Posidonia oceanica)
- Ostalo: privlače je područja s priljevom slatke vode
- Skrovišta: leži na dnu ili se djelomično zakapa u sediment
Biologija
Prehrana: Mesojed - hrani se uglavnom sitnim beskralježnjacima s dna, poput rakova i mekušaca.
Razmnožavanje: Biologija vrste slabo je poznata; mrijesti se zimi. Kao kod drugih plosnatica, ličinke su isprva simetrične, a tijekom razvoja jedno oko prelazi na drugu stranu glave.
Ponašanje: Pridnena riba koja leži na dnu i oslanja se na kamuflažu; često se djelomično zakopa u sediment.
Predatori: Podaci za ovu vrstu nisu pouzdano poznati.
Ekološka uloga
Kao pridneni mesojed sitnih beskralježnjaka dio je hranidbenih mreža mekih dna i rubova livada posidonije.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nedovoljno poznata (DD), globalna procjena 2013.; za Sredozemlje najmanje zabrinjavajuća (LC), 2008.
- Hrvatska: najmanje zabrinjavajuća (LC) prema Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske (2008.); stradava kao slučajni ulov pridnenih koća, potegača i mreža stajaćica te zbog degradacije staništa
- EU: nema posebnog statusa
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Ime roda Microchirus dolazi od grčkih riječi za "malen" i "ruka", što upućuje na vrlo sitne prsne peraje.
- Hrvatski naziv "pečatar" i latinski "ocellatus" (okat) odnose se na četiri pjege nalik očima ili pečatima.
- Vrstu je opisao Carl Linné 1758. godine; kao mjesto prvog nalaza navodi se, vjerojatno pogrešno, Surinam.
- Iako je česta u ulovu, biologija ove vrste i danas je slabo istražena.
Rasprostranjenost
Cijelo Sredozemno more (bez Crnog mora), istočni Atlantik od Iberskog poluotoka do Gvinejskog zaljeva s Madeirom i Kanarskim otocima te jugozapadni Indijski ocean; u istočnom Jadranu gotovo posvuda, češći u srednjem i južnom dijelu, osobito u kanalima
Stanište
- Naselja morskih cvjetnica
- Obalna detritusna dna
- Muljevita dna cirkalitorala
- Pjeskovita i šljunčana dna infralitorala