SEADRIA

Ružičasta kvrgava spužva

Dysidea avara (Schmidt, 1862)

Ružičasta kvrgava spužva (Dysidea avara), foto: Damir Zurub
© Damir Zurub

Mekana spužva ružičaste do ljubičaste boje, prekrivena gustim, šiljastim kvržicama zbog kojih podsjeća na "guščju kožu". Raste na zasjenjenim stijenama, okomitim zidovima i u špiljama. Poznata je i znanstvenicima izvan biologije mora jer proizvodi tvar avarol, koja se istražuje u medicini.

Opis

Izgled: Masivna do korasta, ponekad režnjasta spužva, velika do oko 25 x 15 cm. Površina je gusto prekrivena šiljastim kvržicama (konulima) visokim do 4 mm, razmaknutim 2-5 mm, pa izgleda mrežasto. Oskuli (izlazni otvori) promjera 1-3 mm nalaze se na vrhovima režnjeva.

Karakteristike: Boja je od nježno ružičaste i bjelkaste do tamnoljubičaste ili boje kestena. Na dodir je mekana, stlačiva i lako se kida. Kostur nema spikula: čine ga vlakna spongina u koja su ugrađena zrnca pijeska.

Posebnost: Proizvodi seskviterpenski hidrokinon avarol i njegov oblik avaron, spojeve koji se istražuju zbog protutumorskog, protuupalnog i protumikrobnog djelovanja.

Razlikovanje

Slične vrste: Najsličnija je srodna spužva Dysidea fragilis, koja također ima kvrgavu površinu. Ružičasta kvrgava spužva jače je obojena (ružičasto do ljubičasto), kvržice su joj više i rjeđe raspoređene, a kostur je otvorenije mrežast s debljim glavnim vlaknima. Gdje žive zajedno u Sredozemlju, dvije se vrste mogu jasno razlikovati.

Stanište

- Dubina: 1-100 m

- Podloga: tvrdo dno, stijene i kamenje

- Svjetlo: zasjenjena mjesta, previsi, špilje

- Skrovišta: sama spužva pruža zaklon sitnim beskralježnjacima

Biologija

Prehrana: Filtrator je: kroz sitne pore na površini uvlači vodu i iz nje izdvaja bakterije, sitni plankton i otopljenu organsku tvar, a vodu izbacuje kroz oskule.

Razmnožavanje: Kao i druge kremenorožnate spužve, vjerojatno je dvospolac. Iz oplođenog jajašca razvija se slobodnoplivajuća ličinka (parenhimula) koja se zatim prihvati za podlogu i izraste u novu spužvu.

Ponašanje: Sjedilačka je, trajno pričvršćena za stijenu.

Predatori: Nema provjerenih podataka. Spužvama roda Dysidea hrane se neki jadranski golaći, npr. trobojni golać (Felimare tricolor).

Ekološka uloga

Kao filtrator pročišćava velike količine morske vode, uklanjajući bakterije i sitne čestice. Njegovo tijelo pruža zaklon sitnim beskralježnjacima, a spužve roda Dysidea hrana su nekim golaćima.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjena

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne kidati; Ne podizati sediment peraje; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Avarol je prvi put izdvojen upravo iz ove spužve, po kojoj je i dobio ime. Istražuje se zbog protutumorskog, protuupalnog i protumikrobnog djelovanja, a u laboratoriju je pokazao i djelovanje protiv virusa HIV-a.

- Zbog avarola su znanstvenici pokušavali uzgajati ovu spužvu u akvarijima i u moru, kako bi se tvar dobila bez sakupljanja divljih spužvi.

- Kostur nema vapnenih ni kremenih iglica: čvrstoću joj daju rožnata vlakna (spongin) u koja ugrađuje zrnca pijeska iz okoliša.

- U crnogorskom akvariju Boka zove se "ružičasti guščji sunđer", što odgovara engleskom nazivu "pink goosebump sponge".

Rasprostranjenost

Sredozemno more, uključujući Jadran, i susjedni Atlantik (Galicija)

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Kremenorožnate spužve