Ružičasta kvrgava spužva
Dysidea avara (Schmidt, 1862)

Mekana spužva ružičaste do ljubičaste boje, prekrivena gustim, šiljastim kvržicama zbog kojih podsjeća na "guščju kožu". Raste na zasjenjenim stijenama, okomitim zidovima i u špiljama. Poznata je i znanstvenicima izvan biologije mora jer proizvodi tvar avarol, koja se istražuje u medicini.
Opis
Izgled: Masivna do korasta, ponekad režnjasta spužva, velika do oko 25 x 15 cm. Površina je gusto prekrivena šiljastim kvržicama (konulima) visokim do 4 mm, razmaknutim 2-5 mm, pa izgleda mrežasto. Oskuli (izlazni otvori) promjera 1-3 mm nalaze se na vrhovima režnjeva.
Karakteristike: Boja je od nježno ružičaste i bjelkaste do tamnoljubičaste ili boje kestena. Na dodir je mekana, stlačiva i lako se kida. Kostur nema spikula: čine ga vlakna spongina u koja su ugrađena zrnca pijeska.
Posebnost: Proizvodi seskviterpenski hidrokinon avarol i njegov oblik avaron, spojeve koji se istražuju zbog protutumorskog, protuupalnog i protumikrobnog djelovanja.
Razlikovanje
Slične vrste: Najsličnija je srodna spužva Dysidea fragilis, koja također ima kvrgavu površinu. Ružičasta kvrgava spužva jače je obojena (ružičasto do ljubičasto), kvržice su joj više i rjeđe raspoređene, a kostur je otvorenije mrežast s debljim glavnim vlaknima. Gdje žive zajedno u Sredozemlju, dvije se vrste mogu jasno razlikovati.
Stanište
- Dubina: 1-100 m
- Podloga: tvrdo dno, stijene i kamenje
- Svjetlo: zasjenjena mjesta, previsi, špilje
- Skrovišta: sama spužva pruža zaklon sitnim beskralježnjacima
Biologija
Prehrana: Filtrator je: kroz sitne pore na površini uvlači vodu i iz nje izdvaja bakterije, sitni plankton i otopljenu organsku tvar, a vodu izbacuje kroz oskule.
Razmnožavanje: Kao i druge kremenorožnate spužve, vjerojatno je dvospolac. Iz oplođenog jajašca razvija se slobodnoplivajuća ličinka (parenhimula) koja se zatim prihvati za podlogu i izraste u novu spužvu.
Ponašanje: Sjedilačka je, trajno pričvršćena za stijenu.
Predatori: Nema provjerenih podataka. Spužvama roda Dysidea hrane se neki jadranski golaći, npr. trobojni golać (Felimare tricolor).
Ekološka uloga
Kao filtrator pročišćava velike količine morske vode, uklanjajući bakterije i sitne čestice. Njegovo tijelo pruža zaklon sitnim beskralježnjacima, a spužve roda Dysidea hrana su nekim golaćima.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjena
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne kidati; Ne podizati sediment peraje; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Avarol je prvi put izdvojen upravo iz ove spužve, po kojoj je i dobio ime. Istražuje se zbog protutumorskog, protuupalnog i protumikrobnog djelovanja, a u laboratoriju je pokazao i djelovanje protiv virusa HIV-a.
- Zbog avarola su znanstvenici pokušavali uzgajati ovu spužvu u akvarijima i u moru, kako bi se tvar dobila bez sakupljanja divljih spužvi.
- Kostur nema vapnenih ni kremenih iglica: čvrstoću joj daju rožnata vlakna (spongin) u koja ugrađuje zrnca pijeska iz okoliša.
- U crnogorskom akvariju Boka zove se "ružičasti guščji sunđer", što odgovara engleskom nazivu "pink goosebump sponge".
Rasprostranjenost
Sredozemno more, uključujući Jadran, i susjedni Atlantik (Galicija)
Stanište
Opažanja
Ostale vrste: Kremenorožnate spužve
- Bradavičasta rogljača
- Bubrežasta spužva
- Keratozna spužva vrste Ircinia variabilis
- Keratozna spužva vrste Sarcotragus foetidus
- Kraterska spužva
- Mekana rogljača
- Narančasta obraštajna spužva
- Narančasta špiljska spužva
- Promjenjiva sumporača (sumporasta spužva)
- Ružičasta cijevasta spužva
- Smokvasta spužva
- Spužva rakova samca