SEADRIA

Kraterska spužva

Hemimycale columella (Bowerbank, 1874)

Kraterska spužva je inkrustirajuća spužva blijedo crvenonarančaste do ružičaste boje, čija je površina posuta okruglim udubinama nalik malim kraterima. Živi u Sredozemlju, uključujući Jadran, i u sjeveroistočnom Atlantiku, a u Sredozemlju je češća na dubljem stjenovitom i koraligenskom dnu.

Opis

Izgled: Tanka kora ili jastučić debljine oko 1 cm, koji se po kamenu širi u mrlje od 10 do 30 cm. Boja je blijedo crvenonarančasta, narančasta ili ružičasta. Površina je glatka i sluzava na dodir, a prekrivena je plitkim okruglim udubinama različite veličine. Dno udubina je tamnije, a rubovi su im svjetliji i malo izdignuti, što spužvi daje izgled površine s kraterima. U udubinama su sitne otvorene pore kroz koje spužva uvlači vodu, a izlazni otvori (oskulumi) su rijetki i smješteni na malim izbočinama koje se uvuku kad se spužvu uznemiri.

Kod ronjenja: Najlakše se prepoznaje po uzorku svijetlih „prstenova” oko tamnijih udubina na ravnoj narančastoj ili ružičastoj kori.

Razlikovanje

Phorbas fictitius: također narančasta kora s udubinama, ali su rubovi udubina iste boje kao ostatak površine, a udubine su pravilnije.

Hemimycale mediterranea: tek 2017. opisana vrsta koja izvana izgleda gotovo isto. U Sredozemlju živi pliće, na okomitim stijenama na oko 4–17 m, i živi samo jednu godinu, dok je kraterska spužva češća dublje, na oko 25–60 m. Sigurno ih razlikuje samo genetička analiza, pa nalazi iz plićaka u Sredozemlju mogu pripadati i toj vrsti.

Mikroskopski: kraterska spužva ima velike igličaste spikule zadebljane na krajevima i nema sitnih spikula (mikroskleri).

Stanište

- Dubina: u Sredozemlju najčešće oko 25–60 m; vrsta je zabilježena od plićaka do oko 80 m

- Podloga: stijene, gromade i koraligen bez taloga mulja

- Položaj: vodoravne i blago nagnute površine

Biologija

Prehrana: Kao i druge spužve, filtrira vodu i iz nje izdvaja sitne čestice i mikroorganizme.

Razmnožavanje: Dvospolac je. Razmnožava se spolno, ličinkama, a razdoblje razmnožavanja u Sredozemlju završava oko listopada. Jedinke se mogu i dijeliti ili srastati sa susjednima.

Rast: Za razliku od plitkovodne srodnice, živi više godina, a najbrže raste u najhladnijim mjesecima, dok ljeti raste sporo.

Ekološka uloga

Kao filtrator pročišćava vodu i sudjeluje u kruženju hranjivih tvari na tvrdom dnu. Na njoj i u njoj žive sitni rakovi veslonošci, npr. Spongiocnizon petiti i Pteropontius cristatus.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska i EU: nije zaštićena

Kao stanovnik koraligena osjetljiva je na fizičko oštećivanje dna sidrima i ribolovnim alatima te na zamuljivanje, jer živi samo na kamenu bez taloga.

Preporuke: Ne dirati i ne naslanjati se na spužve; sidriti izvan koraligena

Zanimljivosti

- Do 2017. smatralo se da u Sredozemlju živi samo jedna vrsta roda Hemimycale; genetička istraživanja pokazala su da su plitke i duboke populacije zapravo dvije vrste.

- Uzorak udubina sa svjetlijim rubovima prestaje biti uočljiv kad se spužvu izvadi iz vode.

- Rod Hemimycale opisan je upravo na temelju ove vrste, 1934. godine.

Rasprostranjenost

Atlantsko-sredozemna vrsta. U sjeveroistočnom Atlantiku živi od Britanskog otočja do Gibraltara te oko Azora, Madeire i Kanarskih otoka, a u Sredozemlju je zabilježena u cijelom bazenu, uključujući Jadran i Egejsko more. Od 2017. zna se da u Sredozemlju živi i izvana gotovo jednaka vrsta H. mediterranea, pa stariji nalazi iz plićaka možda pripadaju njoj.

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Kremenorožnate spužve