SEADRIA

Bradavičasta rogljača

Axinella verrucosa (Esper, 1794)

Bradavičasta rogljača (Axinella verrucosa), Bradavičasta rogljača, Garmenjak Mali (PP Telašćica), foto: Damir Zurub
© Damir Zurub

Mala, uspravna, razgranata spužva žute do oker boje, nalik grmiću s krutim cilindričnim granama. Ronioci je najčešće primijete zahvaljujući žutom zoantidu, koji je često gusto prekriva svojim polipima. Živi na strmim stijenama i u polutami, a raširena je u Sredozemlju i Jadranu.

Opis

Izgled: Uspravna spužva sastavljena od nekoliko cilindričnih grana debljine do oko 1 cm, nepravilno razgranatih poput malog stabla. Grane se pri dnu mogu međusobno srastati, a povremeno je spužva i batićasta. Obično je visoka do oko 10 cm.

Karakteristike: Boja je jednolično žuta do oker. Površina je blago izbrazdana i sitno hrapava (ježasta), a spužva je kruta, ali pomalo spužvasta na dodir. Kostur je zgusnut u središtu grana, a čine ga iglice tipa oksea i stila.

Posebnost: Vrsni naziv "verrucosa" znači "bradavičasta". Unatoč nazivu, njezina površina nije izrazito bradavičasta, nego izbrazdana i hrapava.

Razlikovanje

Slične vrste: Najlakše se zamijeni s vrstom Axinella damicornis, koja je slične veličine i boje; pouzdano ih razlikuju tek stručnjaci po iglicama. Mekana rogljača (Axinella cannabina) mnogo je veća, s dugim, mekšim i kvrgavim granama. Axinella polypoides također je veća i izrazito razgranata. Narančasta špiljska spužva (Agelas oroides) masivna je i kvrgava, bez tankih grana.

Stanište

- Dubina: 10-80 m

- Podloga: stijena, rjeđe šljunak

- Svjetlo: polutama, sjenovite stijene i previsi

- Zajednica: koraligen i ulazi u špilje, često sa žutim zoantidom

Biologija

Prehrana: Filtrator je: kroz brojne sitne pore na površini uvlači vodu, a posebne stanice (hoanociti) iz nje izdvajaju bakterije i sitne organske čestice.

Razmnožavanje: Dvospolac je. Spolno se razmnožava tako da muške gamete otpušta u vodu, a oplođena jaja razvijaju se u ličinku koja nekoliko dana pluta u planktonu, a zatim se prihvati za dno. Može se razmnožavati i nespolno.

Ponašanje: Sjedilačka je, trajno pričvršćena za stijenu ili šljunak.

Predatori: Nema provjerenih podataka o grabežljivcima ove vrste u Jadranu; neki golaći hrane se spužvama roda Axinella.

Ekološka uloga

Kao filtrator pročišćava morsku vodu. Uspravnim granama pruža podlogu žutom zoantidu i drugim sitnim organizmima, pa je važan dio zajednica strmih stijena, koraligena i ulaza u špilje.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjena

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne (ali živi u staništima grebena i morskih špilja, Natura 2000 tipovi 1170 i 8330)

Napomena: srodne vrste Axinella cannabina i Axinella polypoides strogo su zaštićene, a za ovu vrstu nismo pronašli podatak o zaštiti.

Preporuke: Ne dirati; Paziti na peraje uz strme stijene; Ne lomiti grane; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Žuti zoantid (Parazoanthus axinellae) dobio je ime upravo po spužvama roda Axinella, na kojima često raste. U hrvatskom vodiču "Ronjenje u najčudesnijem dijelu Sredozemlja" zabilježen je baš na ovoj vrsti kod Hridi Ročni i Rta Zvizda.

- Iz ove spužve izdvojeni su spojevi zanimljivi medicini, među njima himenialdisin, koji se istražuje zbog protuupalnog djelovanja.

- Kad je zoantid potpuno prekrije, od spužve se vidi tek oblik grana, a cijela "grančica" izgleda kao da je sastavljena od žutih cvjetića.

Rasprostranjenost

Sredozemno more, uključujući Jadran; zabilježena i na atlantskoj obali Francuske (Roscoff)

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Kremenorožnate spužve