Bradavičasta rogljača
Axinella verrucosa (Esper, 1794)

Mala, uspravna, razgranata spužva žute do oker boje, nalik grmiću s krutim cilindričnim granama. Ronioci je najčešće primijete zahvaljujući žutom zoantidu, koji je često gusto prekriva svojim polipima. Živi na strmim stijenama i u polutami, a raširena je u Sredozemlju i Jadranu.
Opis
Izgled: Uspravna spužva sastavljena od nekoliko cilindričnih grana debljine do oko 1 cm, nepravilno razgranatih poput malog stabla. Grane se pri dnu mogu međusobno srastati, a povremeno je spužva i batićasta. Obično je visoka do oko 10 cm.
Karakteristike: Boja je jednolično žuta do oker. Površina je blago izbrazdana i sitno hrapava (ježasta), a spužva je kruta, ali pomalo spužvasta na dodir. Kostur je zgusnut u središtu grana, a čine ga iglice tipa oksea i stila.
Posebnost: Vrsni naziv "verrucosa" znači "bradavičasta". Unatoč nazivu, njezina površina nije izrazito bradavičasta, nego izbrazdana i hrapava.
Razlikovanje
Slične vrste: Najlakše se zamijeni s vrstom Axinella damicornis, koja je slične veličine i boje; pouzdano ih razlikuju tek stručnjaci po iglicama. Mekana rogljača (Axinella cannabina) mnogo je veća, s dugim, mekšim i kvrgavim granama. Axinella polypoides također je veća i izrazito razgranata. Narančasta špiljska spužva (Agelas oroides) masivna je i kvrgava, bez tankih grana.
Stanište
- Dubina: 10-80 m
- Podloga: stijena, rjeđe šljunak
- Svjetlo: polutama, sjenovite stijene i previsi
- Zajednica: koraligen i ulazi u špilje, često sa žutim zoantidom
Biologija
Prehrana: Filtrator je: kroz brojne sitne pore na površini uvlači vodu, a posebne stanice (hoanociti) iz nje izdvajaju bakterije i sitne organske čestice.
Razmnožavanje: Dvospolac je. Spolno se razmnožava tako da muške gamete otpušta u vodu, a oplođena jaja razvijaju se u ličinku koja nekoliko dana pluta u planktonu, a zatim se prihvati za dno. Može se razmnožavati i nespolno.
Ponašanje: Sjedilačka je, trajno pričvršćena za stijenu ili šljunak.
Predatori: Nema provjerenih podataka o grabežljivcima ove vrste u Jadranu; neki golaći hrane se spužvama roda Axinella.
Ekološka uloga
Kao filtrator pročišćava morsku vodu. Uspravnim granama pruža podlogu žutom zoantidu i drugim sitnim organizmima, pa je važan dio zajednica strmih stijena, koraligena i ulaza u špilje.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjena
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne (ali živi u staništima grebena i morskih špilja, Natura 2000 tipovi 1170 i 8330)
Napomena: srodne vrste Axinella cannabina i Axinella polypoides strogo su zaštićene, a za ovu vrstu nismo pronašli podatak o zaštiti.
Preporuke: Ne dirati; Paziti na peraje uz strme stijene; Ne lomiti grane; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Žuti zoantid (Parazoanthus axinellae) dobio je ime upravo po spužvama roda Axinella, na kojima često raste. U hrvatskom vodiču "Ronjenje u najčudesnijem dijelu Sredozemlja" zabilježen je baš na ovoj vrsti kod Hridi Ročni i Rta Zvizda.
- Iz ove spužve izdvojeni su spojevi zanimljivi medicini, među njima himenialdisin, koji se istražuje zbog protuupalnog djelovanja.
- Kad je zoantid potpuno prekrije, od spužve se vidi tek oblik grana, a cijela "grančica" izgleda kao da je sastavljena od žutih cvjetića.
Rasprostranjenost
Sredozemno more, uključujući Jadran; zabilježena i na atlantskoj obali Francuske (Roscoff)
Stanište
Opažanja
Ostale vrste: Kremenorožnate spužve
- Bubrežasta spužva
- Keratozna spužva vrste Ircinia variabilis
- Keratozna spužva vrste Sarcotragus foetidus
- Kraterska spužva
- Mekana rogljača
- Narančasta obraštajna spužva
- Narančasta špiljska spužva
- Promjenjiva sumporača (sumporasta spužva)
- Ružičasta cijevasta spužva
- Ružičasta kvrgava spužva
- Smokvasta spužva
- Spužva rakova samca