SEADRIA

Narančasta špiljska spužva

Agelas oroides (Schmidt, 1864)

Narančasta špiljska spužva (Agelas oroides), Narančasta špiljska spužva, Govanj, otočić Života (Ston), foto: Damir Zurub
© Damir Zurub

Jarko narančasta, masivna spužva s brojnim kvrgama, svaka s velikim otvorom na vrhu. Jedna je od najčešćih i najupadljivijih spužvi na ulazima u morske špilje i ispod previsa, gdje boji sjenovite stijene toplim narančastim tonovima. Živi samo u Sredozemnom moru.

Opis

Izgled: Masivna, nepravilna spužva koja se diže u kvrge, režnjeve ili kratke cijevi, obično visoka do oko 20 cm. Svaka kvrga na vrhu ima velik oskul (izlazni otvor) promjera oko 1 cm, kroz koji spužva izbacuje profiltriranu vodu.

Karakteristike: Boja je najčešće jarko narančasta, ponekad žućkasta. Na dodir je čvrsta, kožasta, ali pomalo elastična. Kostur čine snažna rožnata vlakna (spongin) s karakterističnim iglicama.

Posebnost: Po njoj je nazvan oroidin, spoj koji je prvi put izdvojen upravo iz ove spužve i koji je štiti od riba i drugih grabežljivaca.

Razlikovanje

Slične vrste: Narančasta obraštajna spužva (Crambe crambe) tanka je i korasta, bez izraženih kvrga. Spirastrella cunctatrix i Dictyonella incisa također su narančaste, ali plosnatije. Narančaste spužve roda Axinella i špiljska sumporača (Aplysina cavernicola) uspravne su i mnogo izduženije, prstaste ili cjevaste. Narančasta špiljska spužva prepoznaje se po masivnom, kvrgavom tijelu i velikim oskulima na vrhovima kvrga.

Stanište

- Dubina: najčešće 15-50 m

- Podloga: tvrdo, stjenovito dno

- Svjetlo: polutama, sjena, ulazi u špilje i previsi

- Zajednica: koraligen i polutamne špilje, uz žuti zoantid, čašaste koralje i druge spužve

Biologija

Prehrana: Filtrator je: kroz sitne pore uvlači vodu i iz nje izdvaja bakterije, sitni plankton i organske čestice, a vodu izbacuje kroz velike oskule.

Razmnožavanje: Razmnožava se spolno, ličinkom s trepetljikama koja kratko pliva u planktonu, a zatim se prihvati za podlogu. Nespolno se širi pupanjem i fragmentacijom, a otkinuti dijelovi mogu izrasti u nove spužve.

Ponašanje: Sjedilačka je, trajno pričvršćena za stijenu.

Predatori: Kemijska obrana (oroidin i srodni spojevi) odbija većinu riba; nema provjerenih podataka o glavnim grabežljivcima u Jadranu.

Ekološka uloga

Kao filtrator pročišćava velike količine morske vode. Važan je dio zajednica sjenovitih stijena, koraligena i morskih špilja, gdje pruža zaklon sitnim beskralježnjacima koji žive na njoj i u njenim kanalima.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjena

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne (ali živi u staništu morskih špilja, Natura 2000 tip 8330)

Preporuke: Ne dirati; Ne podizati sediment u špiljama; Ne ostavljati mjehure zraka pod stropom špilje; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Oroidin, spoj nazvan po ovoj spužvi, postao je "obiteljsko ime" za cijelu skupinu tvari iz spužvi koje se istražuju zbog protubakterijskog i drugog djelovanja.

- Endem je Sredozemlja: ne živi nigdje drugdje na svijetu.

- U hrvatskim stručnim izvorima navodi se kao jedna od čestih spužvi morskih špilja, a zabilježena je i na području Rta Stupišće na Visu te oko otoka Kakana.

- Iako je jarko narančasta, na dubini bez svjetiljke izgleda smeđe ili sivo: crvene i narančaste boje voda upije već u prvih desetak metara.

Rasprostranjenost

Endem Sredozemnog mora, uključujući cijeli Jadran

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Kremenorožnate spužve