Narančasta špiljska spužva
Agelas oroides (Schmidt, 1864)

Jarko narančasta, masivna spužva s brojnim kvrgama, svaka s velikim otvorom na vrhu. Jedna je od najčešćih i najupadljivijih spužvi na ulazima u morske špilje i ispod previsa, gdje boji sjenovite stijene toplim narančastim tonovima. Živi samo u Sredozemnom moru.
Opis
Izgled: Masivna, nepravilna spužva koja se diže u kvrge, režnjeve ili kratke cijevi, obično visoka do oko 20 cm. Svaka kvrga na vrhu ima velik oskul (izlazni otvor) promjera oko 1 cm, kroz koji spužva izbacuje profiltriranu vodu.
Karakteristike: Boja je najčešće jarko narančasta, ponekad žućkasta. Na dodir je čvrsta, kožasta, ali pomalo elastična. Kostur čine snažna rožnata vlakna (spongin) s karakterističnim iglicama.
Posebnost: Po njoj je nazvan oroidin, spoj koji je prvi put izdvojen upravo iz ove spužve i koji je štiti od riba i drugih grabežljivaca.
Razlikovanje
Slične vrste: Narančasta obraštajna spužva (Crambe crambe) tanka je i korasta, bez izraženih kvrga. Spirastrella cunctatrix i Dictyonella incisa također su narančaste, ali plosnatije. Narančaste spužve roda Axinella i špiljska sumporača (Aplysina cavernicola) uspravne su i mnogo izduženije, prstaste ili cjevaste. Narančasta špiljska spužva prepoznaje se po masivnom, kvrgavom tijelu i velikim oskulima na vrhovima kvrga.
Stanište
- Dubina: najčešće 15-50 m
- Podloga: tvrdo, stjenovito dno
- Svjetlo: polutama, sjena, ulazi u špilje i previsi
- Zajednica: koraligen i polutamne špilje, uz žuti zoantid, čašaste koralje i druge spužve
Biologija
Prehrana: Filtrator je: kroz sitne pore uvlači vodu i iz nje izdvaja bakterije, sitni plankton i organske čestice, a vodu izbacuje kroz velike oskule.
Razmnožavanje: Razmnožava se spolno, ličinkom s trepetljikama koja kratko pliva u planktonu, a zatim se prihvati za podlogu. Nespolno se širi pupanjem i fragmentacijom, a otkinuti dijelovi mogu izrasti u nove spužve.
Ponašanje: Sjedilačka je, trajno pričvršćena za stijenu.
Predatori: Kemijska obrana (oroidin i srodni spojevi) odbija većinu riba; nema provjerenih podataka o glavnim grabežljivcima u Jadranu.
Ekološka uloga
Kao filtrator pročišćava velike količine morske vode. Važan je dio zajednica sjenovitih stijena, koraligena i morskih špilja, gdje pruža zaklon sitnim beskralježnjacima koji žive na njoj i u njenim kanalima.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjena
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne (ali živi u staništu morskih špilja, Natura 2000 tip 8330)
Preporuke: Ne dirati; Ne podizati sediment u špiljama; Ne ostavljati mjehure zraka pod stropom špilje; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Oroidin, spoj nazvan po ovoj spužvi, postao je "obiteljsko ime" za cijelu skupinu tvari iz spužvi koje se istražuju zbog protubakterijskog i drugog djelovanja.
- Endem je Sredozemlja: ne živi nigdje drugdje na svijetu.
- U hrvatskim stručnim izvorima navodi se kao jedna od čestih spužvi morskih špilja, a zabilježena je i na području Rta Stupišće na Visu te oko otoka Kakana.
- Iako je jarko narančasta, na dubini bez svjetiljke izgleda smeđe ili sivo: crvene i narančaste boje voda upije već u prvih desetak metara.
Rasprostranjenost
Endem Sredozemnog mora, uključujući cijeli Jadran
Stanište
Opažanja
Ostale vrste: Kremenorožnate spužve
- Bradavičasta rogljača
- Bubrežasta spužva
- Keratozna spužva vrste Ircinia variabilis
- Keratozna spužva vrste Sarcotragus foetidus
- Kraterska spužva
- Mekana rogljača
- Narančasta obraštajna spužva
- Promjenjiva sumporača (sumporasta spužva)
- Ružičasta cijevasta spužva
- Ružičasta kvrgava spužva
- Smokvasta spužva
- Spužva rakova samca