SEADRIA

Raža modropjega

Raja miraletus Linnaeus, 1758

Raža modropjega je mala raža pješčanog dna koju je lako prepoznati po dvije velike plave okaste pjege na prsnim perajama. U Jadranu je obična vrsta, ali živi uglavnom dublje od 50 m, pa je ronioci rijetko vide. Danju i noću leži nepomično na dnu, često djelomično zatrpana pijeskom.

Opis

Izgled: Tjelesna ploča je romboidna, s kratkom, tupo zašiljenom njuškom i valovitim prednjim rubom. Gornja strana je kestenjasto smeđa do crvenkasto smeđa s rijetkim tamnim točkama, a donja bijela. Na sredini svake prsne peraje je velika okasta pjega svijetloplava središta, obrubljena tamnoplavim i oker žutim prstenom. Rep je tanak, s tri niza trnića i dvjema malim leđnim perajama na kraju.

Kod ronjenja: Najčešće leži mirno na pijesku, a odaju je dvije plave "oči" na leđima, koje su zapravo pjege na perajama. Prave oči i velika štrcala iza njih nalaze se bliže njušci.

Razlikovanje

Razlikovanje od sličnih vrsta: Velike plave okaste pjege na prsnim perajama nema nijedna druga jadranska raža. Raža kamenjarka (Raja clavata) ima krupne trnove na leđima i nema okastih pjega, a zvjezdasta raža (Raja asterias) je posuta sitnim tamnim i svijetlim točkama. Drhtulje (Torpedo) također mogu imati plave pjege, ali imaju okruglu ploču bez zašiljene njuške i debeo, mesnat rep.

Stanište

- Dubina: najčešće 50-150 m, u Jadranu uglavnom do 100 m, a rjeđe do 200 m

- Podloga: pijesak i pjeskovito-ljušturasto dno, rijetko mulj

- Položaj: na dnu, mirno ležeći ili djelomično ukopana

Biologija

Prehrana: Hrani se ponajviše planktonskim račićima iz skupine Mysida, zatim desetonošcima i rakušcima, a rjeđe ribom i glavonošcima.

Razmnožavanje: Ženka polaže jaja u rožnatim četvrtastim čahurama s rogovima na uglovima, dugima oko 4,5 cm, i to 40-72 čahure godišnje, najviše u proljeće i ljeto. Razvoj u čahuri traje 4-5 mjeseci, a mladi se u Jadranu izlegu u jesen i zimu, dugi 10-11 cm. Spolno sazrijeva pri duljini od oko 36-38 cm.

Ponašanje: Troma, slabo pokretna riba koja većinu vremena provodi ležeći na dnu.

Ekološka uloga

Kao grabežljivac sitnih rakova na pješčanom dnu raža modropjega sudjeluje u prijenosu energije s dna prema većim grabežljivcima, a mladi i jajne čahure plijen su većim ribama. Zbog spore obnove populacije osjetljiv je pokazatelj pritiska pridnenog ribolova.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: najmanje zabrinjavajuća vrsta (LC), i u svijetu i u Hrvatskoj

- Hrvatska: nije zaštićena; u Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske (2008) u kategoriji LC

Glavna prijetnja je pridneni ribolov: lovi se uglavnom kao usputni ulov koće, parangala i mreža stajaćica, a veći se primjerci ponekad prodaju. Malen broj potomaka i spora obnova populacije čine je osjetljivom na prekomjeran izlov i oštećenje dna.

Preporuke: Nedorasle primjerke ulovljene na udicu ili u mreže vratiti u more; Ne uznemiravati raže koje leže na dnu

Zanimljivosti

- Ime "četiri oči" dobila je jer se uz prave oči na leđima vide i dvije okaste pjege.

- Mužjaci imaju oštre zube, a ženke tupe; mužjaci su i nešto manji od ženki iste dobi.

- Prazne rožnate jajne čahure raža, s rogovima na uglovima, ronioci ponekad nađu na pijesku.

Rasprostranjenost

Istočni Atlantik od Portugala i Španjolske do juga Afrike, cijelo Sredozemlje (bez Crnog mora) i jugozapadni Indijski ocean do Mozambika. U Jadranu je obična u kanalima i na otvorenom moru, uglavnom južnije od Istre i Kvarnera, osim u najdubljim dijelovima.

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Hrskavičnjače