Špiljska sumporača
Aplysina cavernicola (Vacelet, 1959)

Žuta spužva s uspravnim prstastim izraštajima koji izrastaju iz zajedničke korice. Za razliku od srodne promjenjive sumporače, koja voli svjetlo, ova vrsta živi u polutami: u špiljama, ispod previsa i na sjenovitim stijenama. U Hrvatskoj je strogo zaštićena.
Opis
Izgled: Iz plosnate korice izrastaju uspravni prstasti ili cjevasti izraštaji široki 1-2 cm i visoki 5-10 cm. Na vrhu svakog izraštaja, u plitkom udubljenju, nalazi se mali oskul (izlazni otvor) promjera 1-3 mm. Nakupine mogu biti široke do oko 30 cm.
Karakteristike: Boja je žuta, obično nešto bljeđa od promjenjive sumporače. Površina je sitno kvrgava od sitnih stožastih izbočina. Kostur nema iglica, nego ga čine samo rožnata (sponginska) vlakna.
Posebnost: Kad se ošteti ili izvadi iz mora, tkivo joj potamni i poprimi ljubičastu boju, kao i drugim sumporačama.
Razlikovanje
Slične vrste: Promjenjiva sumporača (Aplysina aerophoba) vrlo je slična, ali je obično jače, žarko žute boje i raste na osvijetljenim mjestima u plićaku, dok špiljska sumporača bira polutamu, špilje i previse. Pouzdano razlikovanje ponekad je moguće samo stručnjaku. Narančasta špiljska spužva (Agelas oroides) narančasta je i masivna, s kvrgama umjesto prstastih izraštaja.
Stanište
- Dubina: najčešće 5-40 m
- Podloga: tvrdo, stjenovito dno
- Svjetlo: polutama, špilje i previsi
- Zajednica: polutamne špilje i koraligen, uz žuti zoantid, crveni koralj i druge špiljske spužve
Biologija
Prehrana: Filtrator je: kroz pore uvlači vodu i iz nje izdvaja bakterije, sitni plankton i organske čestice, a vodu izbacuje kroz oskule na vrhovima izraštaja. Nema simbiotskih alga, pa ne ovisi o svjetlu.
Razmnožavanje: Dvospolac je. Iz oplođenih jaja razvija se ličinka s trepetljikama (parenhimela) koja se nakon kratkog života u planktonu prihvati za podlogu i preobrazi u mladu spužvu.
Ponašanje: Sjedilačka je, trajno pričvršćena za stijenu.
Predatori: Kemijska obrana odbija većinu grabežljivaca. Na sumporačama se hrani i živi sumporačin stražnjoškržnjak (Tylodina perversa), najčešće na promjenjivoj sumporači.
Ekološka uloga
Kao filtrator pročišćava morsku vodu u špiljama i ispod previsa, gdje je hrane manje nego na otvorenom. Važan je dio zajednica polutamnih špilja i koraligena te pruža stanište sitnim beskralježnjacima.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjena
- Strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj
- Bernska konvencija: Dodatak II
- Barcelonska konvencija: Dodatak II
- Natura 2000: ne (ali živi u staništu morskih špilja, Natura 2000 tip 8330)
Preporuke: Ne dirati i ne skupljati; Ne podizati sediment u špiljama; Ne ostavljati mjehure zraka pod stropom špilje; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- U tkivu nakuplja bromirane alkaloide, i to do desetine svoje suhe mase. Ti spojevi štite je od grabežljivaca i bakterija, a istražuju se i zbog protumikrobnog djelovanja.
- Kad se tkivo ošteti, ti se spojevi pretvaraju u još djelotvornije tvari, pa spužva svoju obranu "uključuje" upravo na mjestu ozljede.
- U hrvatskim izvorima navodi se kao jedna od tipičnih spužvi morskih špilja, a zabilježena je i u posebnom morskom rezervatu Rt Stupišće na Visu.
- Na njoj može živjeti sićušni nametnički račić Entomopsyllus adriae, čije ime upućuje na Jadran.
Rasprostranjenost
Sredozemno more, uključujući cijeli Jadran
Stanište
Opažanja
Ostale vrste: Kremenorožnate spužve
- Bradavičasta rogljača
- Bubrežasta spužva
- Keratozna spužva vrste Ircinia variabilis
- Keratozna spužva vrste Sarcotragus foetidus
- Kraterska spužva
- Mekana rogljača
- Narančasta obraštajna spužva
- Narančasta špiljska spužva
- Promjenjiva sumporača (sumporasta spužva)
- Ružičasta cijevasta spužva
- Ružičasta kvrgava spužva
- Smokvasta spužva