SEADRIA

Špiljska sumporača

Aplysina cavernicola (Vacelet, 1959)

Špiljska sumporača (Aplysina cavernicola), Špiljska sumporača, Velika špilja (Cres), foto: Damir Zurub
© Damir Zurub

Žuta spužva s uspravnim prstastim izraštajima koji izrastaju iz zajedničke korice. Za razliku od srodne promjenjive sumporače, koja voli svjetlo, ova vrsta živi u polutami: u špiljama, ispod previsa i na sjenovitim stijenama. U Hrvatskoj je strogo zaštićena.

Opis

Izgled: Iz plosnate korice izrastaju uspravni prstasti ili cjevasti izraštaji široki 1-2 cm i visoki 5-10 cm. Na vrhu svakog izraštaja, u plitkom udubljenju, nalazi se mali oskul (izlazni otvor) promjera 1-3 mm. Nakupine mogu biti široke do oko 30 cm.

Karakteristike: Boja je žuta, obično nešto bljeđa od promjenjive sumporače. Površina je sitno kvrgava od sitnih stožastih izbočina. Kostur nema iglica, nego ga čine samo rožnata (sponginska) vlakna.

Posebnost: Kad se ošteti ili izvadi iz mora, tkivo joj potamni i poprimi ljubičastu boju, kao i drugim sumporačama.

Razlikovanje

Slične vrste: Promjenjiva sumporača (Aplysina aerophoba) vrlo je slična, ali je obično jače, žarko žute boje i raste na osvijetljenim mjestima u plićaku, dok špiljska sumporača bira polutamu, špilje i previse. Pouzdano razlikovanje ponekad je moguće samo stručnjaku. Narančasta špiljska spužva (Agelas oroides) narančasta je i masivna, s kvrgama umjesto prstastih izraštaja.

Stanište

- Dubina: najčešće 5-40 m

- Podloga: tvrdo, stjenovito dno

- Svjetlo: polutama, špilje i previsi

- Zajednica: polutamne špilje i koraligen, uz žuti zoantid, crveni koralj i druge špiljske spužve

Biologija

Prehrana: Filtrator je: kroz pore uvlači vodu i iz nje izdvaja bakterije, sitni plankton i organske čestice, a vodu izbacuje kroz oskule na vrhovima izraštaja. Nema simbiotskih alga, pa ne ovisi o svjetlu.

Razmnožavanje: Dvospolac je. Iz oplođenih jaja razvija se ličinka s trepetljikama (parenhimela) koja se nakon kratkog života u planktonu prihvati za podlogu i preobrazi u mladu spužvu.

Ponašanje: Sjedilačka je, trajno pričvršćena za stijenu.

Predatori: Kemijska obrana odbija većinu grabežljivaca. Na sumporačama se hrani i živi sumporačin stražnjoškržnjak (Tylodina perversa), najčešće na promjenjivoj sumporači.

Ekološka uloga

Kao filtrator pročišćava morsku vodu u špiljama i ispod previsa, gdje je hrane manje nego na otvorenom. Važan je dio zajednica polutamnih špilja i koraligena te pruža stanište sitnim beskralježnjacima.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjena

- Strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj

- Bernska konvencija: Dodatak II

- Barcelonska konvencija: Dodatak II

- Natura 2000: ne (ali živi u staništu morskih špilja, Natura 2000 tip 8330)

Preporuke: Ne dirati i ne skupljati; Ne podizati sediment u špiljama; Ne ostavljati mjehure zraka pod stropom špilje; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- U tkivu nakuplja bromirane alkaloide, i to do desetine svoje suhe mase. Ti spojevi štite je od grabežljivaca i bakterija, a istražuju se i zbog protumikrobnog djelovanja.

- Kad se tkivo ošteti, ti se spojevi pretvaraju u još djelotvornije tvari, pa spužva svoju obranu "uključuje" upravo na mjestu ozljede.

- U hrvatskim izvorima navodi se kao jedna od tipičnih spužvi morskih špilja, a zabilježena je i u posebnom morskom rezervatu Rt Stupišće na Visu.

- Na njoj može živjeti sićušni nametnički račić Entomopsyllus adriae, čije ime upućuje na Jadran.

Rasprostranjenost

Sredozemno more, uključujući cijeli Jadran

Stanište

Opažanja

Ostale vrste: Kremenorožnate spužve